Ukrajinski novinar: 'Trump je uz Rusiju. Ako pobijede Le Pen i AfD, izgubit ćemo rat'

Ukrajinski novinar Oleksij Sorokin, zamjenik glavnog urednika i jedan od suosnivača The Kyiv Independenta, nema mnogo dvojbi o tome na čiju se stranu u ratu protiv Ukrajine svrstao američki predsjednik Donald Trump. „Nažalost, Trump sada podupire Rusiju”, kaže u razgovoru za Telegram. Uvjeren je da američki predsjednik želi završiti rat tako da prisili Ukrajinu na popuštanje i omogući Moskvi da ostvari svoje ciljeve.

Sorokin pritom upozorava da ruska pobjeda nije neizbježna. Ruska vojska, tvrdi, bez nove mobilizacije nema kapaciteta za veliku ofenzivu, a rusko gospodarstvo sve teže podnosi troškove rata. Zato smatra da najveća opasnost za Ukrajinu možda više nije isključivo ruska vojska, nego političke odluke njezinih saveznika.

„Jedini način da Ukrajina izgubi ovaj rat jest da je Sjedinjene Države i Europljani prisile na poraz”, kaže Sorokin. U opsežnom razgovoru za Telegram govori o Trumpovu odnosu prema Putinu, američkim obavještajnim podacima o kojima ovisi ukrajinska obrana, slabostima ruske vojske, ali i ozbiljnim pogreškama ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

 

Trump želi završiti rat tako da stane na stranu Rusije

Je li Trump postao najvrjedniji saveznik Vladimira Putina? Sorokin odgovara bez oklijevanja. „Nažalost, jest. Najnoviji događaji pokazuju da Trump sada podupire Rusiju i da želi završiti ovaj rat tako da dopusti Rusiji da pobijedi.”

Kao primjere navodi sporazum o dizelskom gorivu, probleme s američkim satelitskim uslugama koje koristi ukrajinska vojska, poteškoće u razmjeni obavještajnih podataka te Trumpove javne napade na Zelenskog. Pitamo ga smatra li doista da Trump želi rusku pobjedu ili je jednostavno ravnodušan prema ukrajinskoj sudbini.

„Mislim da želi završiti rat. Jako ga živcira što rat još traje i vjerujem da sada smatra kako ga može završiti jedino tako da stane na stranu Rusije, pritisne Ukrajinu da odustane, a zatim nastavi uobičajeno poslovati s Rusima.”

Sorokin smatra da je Trump sklon autokratima jer se s njima može lakše dogovoriti nego s europskim demokracijama. „Trump sebe vidi kao čovjeka koji sklapa poslove, ali ima i slabost prema autoritarnim vođama i diktatorima. Smatra da je s takvim ljudima lakše poslovati. Nema parlamenta, nema rasprave.” Nasuprot tome, Europska unija s 27 članica i brojnim čelnicima za Trumpa je, kaže, „samo glavobolja”.

 

Amerikanci ne žele priznati što rade s obavještajnim podacima

The Kyiv Independent istraživao je ograničavanje američke razmjene obavještajnih podataka s Ukrajinom, osobito upozorenja na ruske raketne napade. Zanimalo nas je što je njegova redakcija u međuvremenu doznala. „Nažalost, Amerikanci se previše boje otvoreno priznati što rade. Prema našim izvorima, ukrajinska strana više je puta tražila objašnjenje. Elon Musk kaže da je odgovoran Pentagon, Pentagon šuti, a Bijela kuća tvrdi da ne zna što se događa.”

„Još ovisimo o sustavima ranog upozoravanja jer nam Amerikanci, koristeći satelitske snimke, javljaju kada Rusija nešto lansira prema Kijevu”, kaže Sorokin. Ukrajinska vojska ovisi i o američkim satelitskim komunikacijskim uslugama koje omogućuju navigaciju i upravljanje dronovima na bojištu.

Problem je, prema njegovim riječima, što se pojedine usluge nepredvidivo isključuju i ponovno uključuju. Takvi prekidi ozbiljno otežavaju ukrajinske vojne operacije, ali i obranu gradova od ruskih raketnih napada, jer vojska ne može računati na neprekidan pristup ključnim komunikacijskim sustavima i informacijama o nadolazećim projektilima. „Ukrajinci ne razumiju što se događa, nitko im ništa ne objašnjava. To je potpuni kaos”, kaže Sorokin.

 

Bez mobilizacije Putin nema snage za ofenzivu

„Ono što se često izgubi u svim tim raspravama o odnosima SAD-a i Ukrajine jest činjenica da Rusija zapravo ne napreduje na bojištu”, kaže Sorokin. Objašnjava da je masovna uporaba dronova potpuno promijenila način ratovanja i znatno otežala ruske ofenzive. „Vrlo je teško napredovati kada dronovi gotovo odmah ubijaju pješaštvo koje pokušava krenuti naprijed.”

Sorokin smatra da ruska vojska bez nove, formalne mobilizacije nema dovoljno snage za pokretanje velike ofenzive. Upozorava i na sve teže stanje ruskog gospodarstva. „Naravno, Rusija neće sutra bankrotirati. To nije realno”, kaže.

No ukrajinski napadi na ruske rafinerije, teškoće s izvozom nafte i trošenje financijskih rezervi sve više otežavaju financiranje rata. Prema njegovoj procjeni, da su se nastavile ranije američke sankcije i pomoć Ukrajini, Rusija bi se u sljedećih nekoliko godina mogla suočiti s ozbiljnim nedostatkom novca za rat.

 

Europa mora shvatiti da je Rusija smatra neprijateljem

Sorokin ne zagovara slanje europskih vojnika u Ukrajinu, ali smatra da europske države moraju mnogo ozbiljnije pristupiti vlastitoj obrani. Po njegovu mišljenju, europske vlade predugo polaze od pretpostavke da će se odnosi s Moskvom prije ili kasnije normalizirati.

Takav pristup smatra opasnim jer zanemaruje rusko neprijateljsko djelovanje koje se već odvija. „Ako Rusija nikada ne napadne Europu, odlično. Ali ako se Europa ne pripremi i ne shvati da Rusija već doživljava Europu i Amerikance kao neprijatelje, nastat će ozbiljan problem.”

 

Zelenski je napravio ozbiljne pogreške

Razgovor potom skreće na najveće pogreške Volodimira Zelenskog tijekom rata i njihov utjecaj na ukrajinski položaj. O vojnoj strategiji Sorokin ne želi donositi sudove, ali zato vrlo otvoreno govori o unutarnjoj politici.

„Zelenski je vrlo složena osoba”, kaže, priznajući da je ukrajinski predsjednik napravio mnogo dobrih stvari, osobito na međunarodnoj sceni, gdje i dalje uživa potporu velikog dijela ukrajinske javnosti. No njegov odnos prema unutarnjoj politici ocjenjuje znatno lošijim. „Mislim da je njegova najveća pogreška tijekom rata bila to što je vjerovao ljudima koji su ili korumpirani ili nesposobni obavljati svoj posao.”

„Mislim da živi u svojevrsnom informacijskom balonu. Nitko mu nije spreman reći kada nešto pođe po zlu”, kaže Sorokin o Zelenskom. „Mislim da je njegova slika stvarnosti pomalo drukčija od same stvarnosti.”

 

Korupcija je Ukrajinu oslabila

Sorokin je posebno oštar prema korupciji među ljudima bliskima ukrajinskoj vlasti. „Čak i ako sam Zelenski nije korumpiran, ako vidite da su ljudi oko njega korumpirani, a on nije poduzeo korake da ih se kazneno goni, odgovornost očito pada na predsjednika”, kaže Sorokin. „Zbog korupcije Ukrajina je danas znatno slabija nego što je mogla biti.”

Je li Zelenski samo propustio suzbiti korupciju ili je svjesno štitio sebi bliske ljude? „Mislim da je pomalo riječ o obojemu”, odgovara Sorokin, a zatim objašnjava kako, prema njegovu mišljenju, razmišlja Zelenski: „Vjerojatno zatvara oči pred nekim stvarima, razmišljajući otprilike ovako: dobro, nešto kradu, ali barem obavljaju svoj posao.”

 

Bruxelles bi morao snažnije pritiskati Kijev

Ukrajinski novinar smatra da bi Europska unija trebala snažnije koristiti svoj politički i financijski utjecaj kako bi od ukrajinskih vlasti zahtijevala bolje pripreme, reforme i odlučniju borbu protiv korupcije. Ukrajina želi postati članica Europske unije i u velikoj mjeri ovisi o europskoj financijskoj pomoći.

Upravo zato Bruxelles ima mogućnost postavljati jasnije zahtjeve, smatra Sorokin, umjesto da se ograničava na pružanje pomoći bez dovoljno snažnog inzistiranja na promjenama. „Neki ljudi u Ukrajini misle da će novac samo nastaviti pristizati, da će oružje nastaviti dolaziti i da mi sami ne moramo ništa poduzimati.”

 

Ukrajinci bi mogli prihvatiti zamrzavanje bojišnice

Sorokin ne vjeruje da je primirje trenutačno realno. „Mislim da je ono nemoguće jer su ukrajinska i ruska stajališta previše udaljena.” Putin, objašnjava, vjeruje da pobjeđuje i da još može ostvariti cilj uništenja Ukrajine, zbog čega nema dovoljno snažan motiv pristati na prekid borbi. Ali ako bi se okolnosti promijenile i primirje ipak postalo moguće, smatra da bi ukrajinsko društvo moglo prihvatiti zamrzavanje trenutačnih položaja.

„Ukrajinci su jako, jako umorni od rata”, kaže. Prema njegovoj procjeni, većina građana mogla bi prihvatiti bezuvjetno primirje u kojem bi vojske ostale na postojećim crtama razdvajanja. To, međutim, ne bi značilo da Ukrajina priznaje ruski suverenitet nad okupiranim područjima, nego bi pitanje njihova konačnog statusa ostalo otvoreno za budućnost.

 

‘Predaja teritorija koji Ukrajina kontrolira ne dolazi u obzir’

Posve drukčije, upozorava Sorokin, bilo bi kada bi Rusija zahtijevala da joj Ukrajina preda i dijelove Donbasa koje još kontrolira. „Ukrajinci na to ne bi pristali”, kaže, podsjećajući da je upravo takav zahtjev bio jedna od prepreka prethodnim mirovnim pregovorima.

Ukrajinski novinar smatra da Trump pritom ne razumije jedno od ključnih ograničenja Zelenskog: ukrajinski predsjednik ne može sam odlučiti o tako važnom pitanju i zanemariti raspoloženje javnosti. „Ako je nešto izrazito nepopularno u Ukrajini, Zelenski na to ne može pristati jer bi bio smijenjen”, objašnjava. „Predaja teritorija koji Ukrajina još kontrolira jednostavno ne dolazi u obzir. Ukrajinci na to nikada neće pristati.”

 

Njemački AfD smatra najopasnijom strankom za Ukrajinu

Spominjemo Sorokinu njemački AfD, francusko Nacionalno okupljanje Marine Le Pen i Reform UK Nigela Faragea, stranke čiji bi dolazak na vlast mogao ugroziti nastavak europske pomoći Ukrajini. Posebno ga zabrinjavaju francuski izbori 2027. godine. „Ako Marine Le Pen dođe na vlast i počne provoditi svoje najradikalnije stavove, Ukrajina će sigurno osjetiti pad potpore.”

„Zapravo mislim da je od svih tih stranaka njemački AfD najopasniji za Ukrajinu jer je najviše proruski orijentiran”, kaže Sorokin.

Ukrajinski novinar upozorava da bi istodobni prekid američke vojne pomoći i dolazak proruskih stranaka na vlast u ključnim europskim državama mogli ostaviti Ukrajinu bez resursa potrebnih za nastavak obrane. „Koliko dugo Ukrajina može nastaviti ratovati bez tih resursa? Ne dugo”, kaže.

 

Rusija već pokušava razbiti NATO

Sorokin ističe kako ne očekuje skori konvencionalni napad ruske vojske na članicu NATO-a. „Ne vjerujem da ćemo gledati ruske vojnike kako marširaju prema Estoniji”, kaže.

No smatra da Moskva već pokušava oslabiti NATO i Europsku uniju kibernetičkim napadima, sabotažama, propagandom i financiranjem političkih stranaka naklonjenih Kremlju. „Mislim da ruska operacija usmjerena na razbijanje NATO-a već traje”, upozorava.

„Rusija već vodi mnoge oblike nekonvencionalnog ratovanja protiv Europe. A Europa i dalje pokušava zatvarati oči i ponašati se prema Rusiji kao da je normalna država”, kaže Sorokin. Smatra da europski političari prečesto promatraju rusku agresiju na Ukrajinu odvojeno od širih pokušaja Moskve da oslabi europske institucije i političku stabilnost.

 

‘Europljani ne razumiju da Rusi zapravo podupiru ovaj rat’

Jedna od najoštrijih Sorokinovih ocjena odnosi se na odnos ruskog društva prema invaziji na Ukrajinu. Smatra da je među Europljanima raširena pogrešna predodžba prema kojoj rat vodi isključivo Vladimir Putin, dok se većina ruskih građana protivi agresiji i samo čeka promjenu vlasti.

„To nije istina”, kaže Sorokin. Njegova redakcija, objašnjava, prati istraživanja javnog mišljenja, javne rasprave na internetu i izjave običnih Rusa. Prema njegovoj ocjeni, velik dio ruskog društva rat podržava ili ga barem prihvaća.

„Neki ga podupiru, a neke jednostavno nije briga.” Zbog toga ne očekuje da će se u Rusiji uskoro dogoditi masovni ustanak koji bi promijenio politiku Kremlja. „Europljani čekaju da se u Rusiji dogodi nekakva čudesna promjena, da ljudi izađu na ulice i pokrenu revoluciju. To se neće dogoditi.”

 

Sorokin smatra da je Rusija fašistička država

„Kada bi Europljani shvatili da je Rusija, nažalost, fašistička država, vjerojatno bi postupali drukčije”, kaže Sorokin, misleći pritom na sankcije, zamrznutu rusku imovinu i druge instrumente pritiska na Moskvu.

Može li se uopće promijeniti europski pogled na Rusiju, ali i odnos samih Rusa prema ratu? „Mislim da je odgovor na oba pitanja negativan.” Sorokin smatra da su Europljani previše dobronamjerni i naivni u odnosu prema Rusiji. „Vjeruju u demokraciju, ljudska prava i slobodu govora. Misle da svi ljudi na svijetu vjeruju u iste vrijednosti. Ali to nije istina.”

Kada je riječ o mogućnosti promjene u Rusiji, ukrajinski novinar podsjeća na dugu autoritarnu tradiciju i činjenicu da je Putin na vlasti od 2000. godine. U međuvremenu su odrasle generacije koje ne poznaju drukčiji politički sustav. Stariji Rusi, objašnjava, sadašnjost uspoređuju s kriznim devedesetima ili Sovjetskim Savezom, dok su mlađi odrasli pod Putinom.

 

Zašto su Ukrajinci drukčiji od Rusa?

Podsjećamo Sorokina da su Ukrajinci i Rusi prošli kroz velik dio iste povijesti, uključujući desetljeća života u Sovjetskom Savezu. Zašto je onda ukrajinsko društvo razvilo drukčiji odnos prema vlasti i političkim promjenama?

Sorokin ključnu razliku vidi u spremnosti Ukrajinaca da se bore za promjene. Podsjeća na prosvjedne pokrete početkom devedesetih, Narančastu revoluciju 2004. i Euromajdan 2014. godine. „Mislim da su Ukrajinci mnogo spremniji djelovati kada žele promjene”, kaže. „Zelenski je naš šesti predsjednik. Izbori su nešto što Ukrajinci jako cijene.” U Rusiji je, nasuprot tome, Vladimir Putin na vlasti već više od 26 godina, od 2000., uz četverogodišnje razdoblje u kojem je bio premijer, ali je zadržao ključni politički utjecaj.

 

Sorokin o Milanoviću i hrvatskoj pomoći Ukrajini

Podsjećamo Sorokina da hrvatska vlada snažno podupire Ukrajinu, dok je predsjednik Zoran Milanović često kritičan prema zapadnoj politici prema ratu. Sorokin Milanovića uspoređuje s bugarskim političarom Rumenom Radevom te naglašava koliko je Kijevu važno zadržati potporu svih 27 članica Europske unije.

„Jako smo zahvalni što su hrvatski parlament i premijer proukrajinski orijentirani i što podupiru Ukrajinu”, kaže Sorokin. Ističe i hrvatsku potporu sankcijama protiv Rusije te ukrajinskom pristupanju Europskoj uniji.

Ukrajinski novinar upozorava da bi u europskim državama mogao rasti broj političara koji žele završiti rat gotovo pod bilo kojim uvjetima. Takve trendove vidi u Bugarskoj i Slovačkoj, a smatra da ni Hrvatska nije iznimka. „Mislim da će se Ukrajina, nažalost, u budućnosti morati suočavati sa sve većim brojem takvih političara”, kaže.

 

Najbolji scenarij

Kakav bi, prema Sorokinu, bio najbolji mogući završetak rata? „Ne vidim kako bi Ukrajina mogla vojno osloboditi Donjeck ili Krim. Mislim da to trenutačno nije realna mogućnost”, kaže.

Najbolji bi scenarij, smatra, bio da Europljani i Ukrajinci uspiju promijeniti Trumpovu politiku ili da mu se američki Kongres suprotstavi. Uz nastavak ozbiljne vojne i financijske pomoći Ukrajina bi mogla nanijeti Rusiji dovoljno veliku štetu da Moskva sama počne tražiti izlaz iz rata.

 

‘Ne razumijem zašto moj život mora ovisiti o nekom tipu u Bijeloj kući’

Što ga je najviše razočaralo u reakciji Zapada na rusku invaziju? Odgovor je brz: nesposobnost zapadnih vlada da donesu teške odluke u pravom trenutku.

Sorokin smatra da su zapadne zemlje predugo oklijevale s isporukama oružja, streljiva i drugih sredstava, osobito tijekom prve dvije godine velike invazije. „Da je Ukrajina još 2022. i 2023. dobila svu potrebnu pomoć, sve oružje, sve projektile i financijska sredstva, ovaj bi rat već bio završen”, kaže.

Njegova je ocjena da je Ukrajina postala talac europske neodlučnosti i američke unutarnje politike. Za Sorokina to nije samo geopolitičko pitanje, nego nešto što izravno određuje njegovu svakodnevicu i sigurnost ljudi oko njega. „Ne razumijem zašto moj život mora ovisiti o nekom tipu u Bijeloj kući”, kaže.

 

Najgori scenarij za listopad 2027.

Za kraj razgovora predlažemo Sorokinu da zamislimo kako ponovno razgovaramo za godinu dana, u listopadu 2027. Pitamo ga kakve se budućnosti za Ukrajinu najviše boji.

Njegov najgori scenarij počinje političkim promjenama na Zapadu. „Najgore bi bilo da Sjedinjene Države potpuno stanu na stranu Rusije, da ljudi poput Marine Le Pen pobijede na izborima i da Ukrajina praktički bude prisiljena izgubiti rat”, kaže.

U takvom bi scenariju Ukrajina mogla ostati bez ključne vojne i financijske potpore upravo u trenutku kada joj je najpotrebnija. Sorokin je uvjeren da Rusija sama nema snage ostvariti odlučujuću pobjedu ako Ukrajina nastavi dobivati potrebnu pomoć, ali istodobno upozorava da bi političke odluke njezinih saveznika mogle promijeniti cijelu situaciju.

„Jedini način da Ukrajina izgubi ovaj rat jest da je Sjedinjene Države i Europljani prisile na poraz”, kaže Sorokin. Pitamo ga koliko je takav ishod danas moguć. „Nažalost, s obzirom na to kako se događaji razvijaju, mislim da je takav scenarij itekako vjerojatan.”

Dnevnik.ba