On je danas u Sarajevu kao uvodničar na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 predstavio prijedlog Specijalnog statusa Sandžaka u okviru reforme političkog sustava Republike Srbije, a kojeg je sačinila SDA Sandžaka.
Ugljanin je podsjetio na koncept Badentereove komisije za trajno rješenje jugoslovenske krize, po kojem se avnojevske granice priznaju kao međunarodne granice novonastalih država na prostoru bivše jugoslavije - uspostavljanjem specijalnog statusa za dijelove naroda koji ostaju izvan matične države.
Taj prijedlog SDA Sandžaka je dostavila predsjedniku, Skupštini i Vladi Republike Srbije, kao i predsjedniku Skupštine Crne Gore i drugim relevantnim faktorima, međunarodnim predstavnicima, Europskoj uniji, Ujedinjenim narodima.
- Osjećaji građana Sandžaka, posebno Bošnjaka, koji Bosnu doživljavaju kao svoju nacionalnu državu, imaju utemeljenje u povijesnim, pravnim i političkim činjenicama. Definiranje Sandžaka kao zasebnog teritorijalnog i političkog entiteta sa zakonodavnom, izvršnom i sudskom vlašću predstavlja minimum za biološki opstanak i političku egzistenciju bošnjačkog naroda u Sandžaku - naglasio je Ugljanin na konferenciji za medije.
U skladu s tim, dodao je, slijedeći tu politiku mira, razumijevanja, za trajno rješenje jugoslovenske krize koji je predložila Badintereova komisija, građani Sandžaka su životno zainteresirani za suverenu Bosnu i Hercegovinu, koja bi putem bilateralnih odnosa definirala status Bošnjaka i svih drugih naroda koji žive u Sandžaku.
- U tom smislu, Sandžak, kao zajednica ravnopravnih građana i naroda, bio bi model za rješavanje svih teritorijalnih i političkih sporova između država i naroda na Balkanu - zaključio je Ugljanin.
Naglasio je da sve o čemu je govorio ima utemeljenje i u rezultatima referenduma građana Sandžaka koji je održan 25., 26. i 27. listopada1991.godine, nekoliko dana prije nego što je Badenterova komisija 4. studenog objasnila i objavila stav o trajnom rješenju jugoslovenske krize.
Dnevnik.ba