”To ilustrira izazove pred kojima se nalazi Europska pučka stranka kada jedan od nekoliko kandidata za koje se smatra da bi 2024. godine mogli biti raspoloživi za najvišu funkciju dolazi iz države koja još uvijek nije članica bezviznog Schengenskog prostora ili zajedničke valute, odnosno eurozone”, navodi se u članku, piše Dnevno.hr.
Politico podsjeća da je Angela Merkel, jedna od glavnih liderica te velike europske grupacije, otišla u političku mirovinu, s podsjećaju i da je austrijski kancelar Sebastian Kurz zbog navodnog korupcijskog skandala podnio ostavku. Kao posljednji udar na stranku spominje se činjenica da njemački CDU vjerojatno neće biti u novoj njemačkoj Vladi.
Hrvatska najzapadnija
U ovom mediju naglašavaju da je pozitivna stvar za EPP ta da su još uvijek najbrojnija politička grupacija u EP-u te da imaju predsjednicu EK Ursulu von der Leyen, međutim, pučani su na vlasti u svega devet od 27 država članica EU, a ukoliko SDP formira Vladu u Berlinu, najzapadnija država u kojoj imaju vlast biti će Hrvatska pošto nisu na vlasti ni u jednoj od pet najvećih zemalja EU: Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Španjolskoj i Poljskoj.
O tome da bi Plenković nakon ovog mandata doista mogao napustiti hrvatsku politiku i zadovoljiti vlastite europske ambicije govori se i u našoj političkoj areni već neko vrijeme no za to nema nikakve službene potvrde. Svojedobno je upravo Politico pisao da bi Plenković mogao biti kandidat za neku od vodećih pozicija ne samo u EU već i u UN-u.
“Plenković je pripadnik sve rjeđe vrste europskih političara: diskretan, uspješan i umjeren. Sebe opisuje kao “lišenog ekstrema i populizma”. Napustio je nacionalnu politiku u Hrvatskoj gdje je bio saborski zastupnik kako bi otišao u Europski parlament kad se njegova država pridružila EU. U roku tri godine, vratio se kući kao premijer te je predodređen za kompromisnog kandidata – onog koji se pojavljuje kad se takmaci iz velikih država međusobno anuliraju – na nekom od čelnih mjesta u EU ili UN-u”, pisao je tada Politico.
Tko mu je konkurencija?
Podsjećaju da je prošlog tjedna za vođu kluba EPP-a u Europskom parlamentu opet izabran Manfred Weber koji je najavio kandidaturu za predsjednika EPP-a, ali kako njega dio Pučana smatra simbolom problema u kojem se stranka našla njegova je pozicija upitna.
Kao još neki od novih lidera pučana spominju se i grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, bivši pregovarač o Brexitu Michel Barnier, trenutni generalni tajnik EPP-a Antonio López-Istúriz White.
Iako Plenković neprestano ponavlja kako je fokus njegova djelovanja Hrvatska jasno je kako je njegov utjecaj u Bruxellesu među Pučanima neupitan, a to potvrđuju i izdašne financijske injekcije koje nam svako malo stižu preko fondova za oporavak.
Upućeni tvrde kako Plenković doista svojim djelovanjem jest Hrvatsku stabilizirao i formirao kao lidericu stabilnosti na ovim prostorima, a hoće li to biti dovoljno za njegov daljnji karijerni napredak i je li on za isti zainteresiran ostaje za vidjeti.
Dnevnik.ba