Prestankom rada Aluminija, koji je poznat kao veliki potrošač električne energije, prestala je potreba za uvozom značajnih količina ovog energenta, dok je istovremeno raspoloživa proizvodnja domaćih kilovata mogla biti usmjerena u izvoz.
Mirovanje Aluminija najviše se odrazilo na uvoz električne energije koji je, otkako su 11. srpnja stali pogoni, drastično opao.
I dok je BiH za period siječanj-srpanj uvezla električne energije u vrijednosti 189,1 milijuna KM, u narednim mjesecima, a posebno u kolovozu i rujnu uvoz je smanjen i mjerio se simboličnim ciframa.
U kolovozu uvoz električne energije bio je svega 4,76 milijuna KM, a u septembru 3,81 rujnu KM.
Još u lipnju, mjesecu u kojem je Aluminij još radio, uvoz je bio 29,45 milijuna KM, mjesec ranije 28,33 milijuna KM, a u srpnju čak 38,18 mil KM.
Na drugoj strani, zastoj Aluminija pozitivno se odrazio na izvoz električne energije koji bilježi porast u kolovozu i rujnu. U kolovozu izvoz je iznosio 46,9 milijuna KM, a u septembru 49,1 milijun KM, što je nešto više nego što je ostvarivano u prethodnim mjesecima.
Ipak, sveukupno gledano, za devet mjeseci 2019. godine izvoz električne energije s ukupnom vrijednošću 440,8 milijuna KM, još uvijek je za 0,3 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine.
Neprilike s Aluminijem utjecale su na poslovanje Elektroprivrede HZHB koja je bila njegov opskrbljivač u prvom polugodištu 2019. godine.
Ova elektroprivreda je zbog hercegovačke tvornice nedavno revidirala plan poslovanja za ovu godinu prema kojem je ukupan prihod umanjen za 6,8 posto ili 85 milijuna KM.
Istovremeno, rashodi su umanjeni za 10,9 posto kao posljedica planirane manje nabave električne energije za 32,6 posto.
Dnevnik.ba