Kako prenosi portal Balkanska bezbjednosna mreža (www.balkansec.net), savjetnik za nacionalnu sigurnost mađarskog premijera György Bakondi iznio je podatke da je broj pokušaja ilegalnih prelazaka iz pravca Balkana u tu zemlju tijekom 2019. dostigao 13.000, što je dvostruko više u odnosu na godinu prije toga.
"Osim granice sa Srbijom uočili smo pojačane aktivnosti na granicama s Hrvatskom i Rumunjskom", rekao je Bakondi i dodao da su krijumčarske skupine počele vraćati migrante iz BiH u Srbiju, nakon što je Zagreb pojačao kontrolu svojih granica, uz financijsku pomoć Europske unije.
Budimpešta procjenjuje da se na prostoru zapadnog Balkana trenutno nalazi oko 98.000 migranata i to karakterizira kao "rizik za središnju Europu".
"Najnoviji izvještaj Frontexa potvrđuje da je broj ilegalnih ulazaka na zapadnobalkanskoj ruti udvostručen u odnosu na 2018. Prema navodima te agencije, dvije trećine ovogodišnjeg migranatskog vala u Europu dolazi iz pravca Turske. Svaki treći migrant je iz Afganistana, a četvrtinu čine državljani Sirije", dodaje taj portal.
Portal dodaje da mađarski podaci ukazuju na promjenu trenda migranta u odnosu na državu porijekla, pa je tako prethodnih godina većina tražilaca azila bila iz Afganistana, Pakistana i Irana, da bi ove godine bio uočen porast broja državljana Sirije.
U tekstu se podsjeća da se Mađarska i tri zemlje Višegradske skupine (Poljska, Slovačka i Češka) zalažu za jačanje kontrole granica, deportaciju nelegalnih migranata i protive kvotama Europske unije za smještaj pristiglih ljudi.
"Migrantska kriza ove godine bila je u fokusu pažnje Europske unije i NATO-a. U usvojenoj deklaraciji NATO summita u Londonu iregularne migracije prvi put se spominju u kontekstu sigurnosnih prijetnji i izazova. EU je za period od 2014. do 2020. Izdvojila više od 10 milijardi eura za migracije, upravljanje granicama i unutarnju sigurnost. Državama članicama čije se granice smatraju najugroženijima dodijeljeno je dodatnih 305 milijuna eura", navodi se tekstu.
Dnevnik.ba