Udruge HVO-a traže zaštitu Hrvata u Bugojnu, uputile poziv policiji, EU i NATO-u

Večernji list BiH je objavila tekst u kojem događaj opisuju kao “okupaciju grada od strane naoružanih muškaraca u vojnim odorama”.

"Zastrašujuće fotografije bradatih, do zuba naoružanih muškaraca u vojnim odorama, koji demonstriraju vještine gađanja, preplavile su danas bugojanske medije i unijele nemir među bugojanske Hrvate koji još nisu, niti mogu, zaboraviti ratne slike mudžahedina koji su im pobili najbliže, a mnoge od njih odveli u nepoznato", piše Večernji i dodaje da je jedina razlika između njih i mudžahedina "palestinska zastava na odorama sudionika".

Na Facebooku su dodali da se radi o scenama "koje lede krv u žilama".

Večernji navodi i da je posebno zabrinjavajuće da je načelnik općine Bugojno Edin Mašić taj događaj tretirao kao sportsko natjecanje.

Udruge HVO-a uputile poziv policiji, EU i NATO-u

Naknadno se oglasila Koordinacija udruga Domovinskoga rata Hrvatskoga vijeća obrane u Bosni i Hercegovini i upozorila kako ovakvi incidenti nisu samo alarmantni, već predstavljaju i ozbiljan napad na temeljne vrijednosti mira i sigurnosti.

"Prošloga vikenda, uz oznake radikalnih pokreta s arapskim simbolima na odorama, u Bugojnu su se okupile desetine osoba koje podsjećaju na radikalne i militarističke skupine", piše u priopćenju.

Pozvane su nadležne institucije, uključujući Srednjobosansku policiju, Tužiteljstvo, SIPA-u te međunarodne organizacije kao što su Europska unija, NATO i američko veleposlanstvo, da poduzmu hitne mjere i osiguraju javni mir u regiji.

Koordinacija također ističe kako će pratiti i dokumentirati sve aktivnosti povezane s tim radikalnim skupinama te zahtijeva da se poduzmu konkretne sankcije.

"Hrvati u središnjoj Bosni i Bugojnu nisu i neće biti prepušteni sami sebi. Očekujemo odlučan rad nadležnih tijela i spremni smo aktivno sudjelovati kako bismo osigurali da Bugojno i cijela središnja Bosna ostanu sigurna područja za život Hrvata", stoji u priopćenju.

U Bugojno se nakon rata vratilo tek nekoliko tisuća Hrvata

Koordinacija također ističe da je neprihvatljivo korištenje vojnih odora i obilježja koja podsjećaju na ratne i terorističke strukture. Takva okupljanja ponovno otvaraju teške rane iz prošlosti, podsjećajući na stradalničku sudbinu Hrvata Bugojna tijekom Domovinskog rata.

Tijekom bošnjačko-hrvatskog rata prognano je gotovo 15.000 Hrvata, a nakon rata vratilo ih se svega nekoliko tisuća. Prema popisu iz 2013. prijavljeno je više od 5500 Hrvata, a podaci Katoličke Crkve navode da je stvaran broj Hrvata katolika koji stalno žive u Bugojnu između 2000 i 3000.

U ratu je ubijeno više od 300 hrvatskih civila i vojnika, a još uvijek se traga za tijelima 15 ubijenih najviših hrvatskih vojnih i civilnih predstavnika. Njih ukupno 22 bošnjačka Armija BiH najprije je zarobila, a zatim pogubila.

Do sada su otkrivena tijela sedmorice iz "Bugojanske skupine".

Dnevnik.ba