Tog „Krvavog badnjaka“ 1993. godine, dok je sporazum o prekidu vatre kojeg su potpisali zapovjednik Zbornog područja Vitez, general Tihomir Blaškić i zamjenik zapovjednika 3. korpusa Armije RBiH general Džemo Merdan, bio na snazi, postrojbe Armije BiH svim raspoloživim snagama u rano jutro 22. prosinca napadaju crte obrane u Križančevu Selu nadomak Viteza.
Epilog krvavog pohoda u Križančevom Selu su 64 ubijena Hrvata, 34 vojnica HVO-a, ostali su bili civili. Selo je do temelja spaljeno, a pobijene su čak i domaće životinje. Od 64 ubijena Hrvata, njih 30 odvedeno je u pravcu Počulice prema Zenici , a tijela razmijenjena nakon 39 dana, uz posredovanje međunarodnih snaga, bila su izmasakrirana do neprepoznatljivosti.
A da hrvatske žrtve Križančeva Sela nisu i nikad neće biti zaboravljene pokazali su jučer brojni okupljeni na obilježavanju 26. obljetnice stravičnog zločina.
Među njima i brojno izaslanstvo dužnosnika HDZ BiH na svim razinama vlasti predviđeno Marinkom Čavarom, dopredsjednikom HDZ BiH i predsjednikom Federacije BiH te Marinom Pendeš, članicom Predsjedništva HDZ BiH i ministricom obrane BiH.
Počast žrtvama u Križančevu Selu odali su i predstavnici Udruga proizašlih iz Domovinskog rata, Oružanih snaga BiH koje baštine tradiciju HVO-a, predstavnike veleposlanstva Republike Hrvatske u BiH, planinari Lašvanske doline, navijače Torcide.
Podsjećamo, bh. pravosuđe tek je prošle godine, uoči 25 godišnjice zločina slobode lišilo nekolicinu pripadnika Armije BiH. Tereti ih se “da su za vrijeme rata i oružanog sukoba između Armije RBiH i HVO-a, u svojstvu zapovjednika i pripadnika Armije RBiH s područja središnje Bosne postupali suprotno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i civilnih osoba za vrijeme rata”.
Za okrutno pobijene hrvatske žrtve Križančeva Sela, pokazao je i ovaj slučaj, pravda je prespora.
Dnevnik.ba