U subotu referendum: Hoće li EU dobiti novu članicu?

Grenland, koji je dio Kraljevine Danske, od Islanda je udaljen manje od 300 kilometara. Trumpove izjave tako su postale dio kampanje zagovornika nastavka europskih integracija, koji tvrde da bi bliže veze s Europskom unijom mogle ojačati položaj Islanda u sve nestabilnijem geopolitičkom okruženju. „Pitanje nije riješeno“, rekao je za POLITICO Dagur Eggertsson, bivši gradonačelnik Reykjavíka i istaknuti član kampanje „Da“. Dodao je da Trumpove izjave o Grenlandu „ljudi na ulicama“ uzimaju u obzir kada razmišljaju o strateškom položaju Islanda.

Trump je početkom godine ublažio dio ranijih izjava o mogućem preuzimanju Grenlanda, no na summitu NATO-a u Ankari u srpnju ponovno je rekao da bi teritorij „trebale kontrolirati Sjedinjene Države, a ne Danska“, navodi POLITICO. U takvom okruženju zagovornici članstva smatraju da bi Island trebao dodatno ojačati veze s europskim državama. Eggertsson, koji predvodi i islandsko izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, poručio je da se male i srednje države trebaju držati zajedno.„U slučaju Islanda to znači bliže veze s Europom“, rekao je.

Ipak, upravo je suverenitet jedna od ključnih tema kampanje – i zagovornici i protivnici članstva koriste ga kao argument za svoju stranu. Prema anketi Gallupa provedenoj sredinom kolovoza, razlika između dvaju tabora bila je vrlo mala. Za nastavak pregovora bilo je 51,5 posto ispitanika, navodi POLITICO pozivajući se na islandske podatke. Protivnici članstva, međutim, tvrde da bi ulazak u EU mogao ograničiti islandski suverenitet, posebno u područjima ribarstva i poljoprivrede. Upravo su kvote za ribolov bile jedan od ključnih razloga zbog kojih je prethodni pokušaj Islanda da se pridruži EU-u propao. Pregovori su konačno zaustavljeni 2015. godine.

Eiríkur Bergmann, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Bifröst, rekao je za POLITICO da je pitanje nacionalnog suvereniteta u središtu islandske političke rasprave još od neovisnosti od Danske 1944. godine. „Postoje dva tabora, a oba se pozivaju na istu tradiciju“, rekao je Bergmann. Jedni smatraju da bi članstvo u EU-u ojačalo suverenitet Islanda, dok drugi tvrde upravo suprotno – da bi članstvo ugrozilo neovisnost zemlje.

Island je član NATO-a i sa Sjedinjenim Državama ima bilateralni obrambeni sporazum koji datira iz 1951. godine. Istodobno je dio Europskog gospodarskog prostora, preko kojeg već primjenjuje oko tri četvrtine pravila Europske unije, te je član schengenskog prostora. Referendum će zato biti svojevrsno pitanje o tome treba li Island napraviti korak dalje od postojećih odnosa s EU-om.

Neki birači kažu da su upravo promjene u međunarodnom okruženju utjecale na njihov stav. Tumi Árnason, 35-godišnji glazbenik iz Reykjavíka, rekao je za POLITICO da će glasati za nastavak pregovora jer želi vidjeti kakav bi dogovor Island mogao postići. „U ovom trenutku priklanjanje EU-u čini mi se boljim u ovakvoj političkoj klimi. S jedne strane imamo SAD, a s druge Rusiju. Situacija je pomalo nesigurna“, rekao je.Sličan stav iznijela je i Hannah Sigurðardóttir, 68-godišnja zaposlenica islandske agencije za lijekove. „Ne možemo računati na SAD kao što smo mogli dugo vremena. Mislim da bismo trebali imati bolje odnose s našim prijateljima i saveznicima u Europi“, rekla je.

No protivnici članstva upozoravaju da se američke administracije mijenjaju. Guðlaugur Þór Þórðarson, zastupnik konzervativne Stranke neovisnosti i bivši islandski ministar vanjskih poslova, za POLITICO je rekao da je Trumpova politika prema Grenlandu „nečuvena“, ali smatra da bi se Island u pitanjima obrane trebao oslanjati na postojeći sporazum sa SAD-om i članstvo u NATO-u.