Ovisi o mediju i sugovorniku, u najsigurnije države svijeta u slučaju novog velikog sukoba svakako ulaze još Danska, Čile, Australija, Butan, Fidži, Island, Švicarska, Kanada i nekolicina otočkih država u Oceaniji.
Danska je tu jer njoj 'pripada' Grenland, koji je uz Antarktiku među najmanje naseljenim dijelovima naše planete. Iako je hladnoća veliki problem, kao i potencijalno osvajanje obalnih dijelova otoka, stručnjaci su složni da bi sjeverna obala i unutrašnjost bile sigurne za život. Slično objašnjenje stručnjaci nude i u slučaju Islanda.
Švicarska je država oko koje se 'lome koplja'. Njezina povijest neutralnosti, bogatstvo i brojni bunkeri... Glavni su aduti pobornika Švicarske kao sigurne zone, no druga strana ih upozorava da bi nuklearni rat, ma gdje se on vodio, na kraju došao i do ove bogate države.
Mali Butan, država koju ne zanimaju pretjerano diplomatski odnosi s ostatkom svijeta, i koja je uvijek na vrhu popisu 'najsretnijih država', za neke je idealno rješenje. Za Kanadu i Australiju vrijedi otprilike isto. Iako po veličini teritorija zauzimaju 2. i 6. mjesto, po broju stanovnika su 'tek' 39. i 55.na ljestvici.
Čile kao adute ima zaštitu Anda, obilje hrane i vode, a jug zemlje pružio bi 'sigurnu luku' za njegove stanovnike. Fidži, Tuvalu i Nauru također su među 'boljim' zemljama za 'zapeti'.
Najgore zemlje
Najgore države u kojima možete biti u slučaju novog svjetskog sukoba su, Sjeverna Koreja, Afganistan, Haiti, Irak, Sirija, Južni Sudan i Jemen. Što se tiče BiH, Hrvatske i ostatka Balkana, ovo područje, ovisi o listi, upada negdje u sredinu po sigurnosti. Položaj između dvije glavne sile (ako rata bude i to budu SAD i Rusija) i nije najsretniji, a prva dva svjetska rata nanijela su velike gubitke u ljudstvu na ovom području. Ipak, kako unatoč milijun svojih problema zemlje regije i dalje bolje stoje od većine afričkih i azijskih država po standardu života. Na kraju, možemo reći da smo mogli i gore proći. I puno bolje.
Dnevnik.ba