Zmijavčani nisu htjeli da kamen za spomenik bude bilo kakav, već onaj domaći, iz Zmijavaca.
"Naši su se stari hranili žabama, rakovima i ribom“, pojašnjava Damir Ivkošić, predsjednik Udruge Žabarska večer. "Jednu smo večer razgovarali što ćemo, gdje ćemo, kad sam se dosjetio – hajdemo napraviti žabu!“ Kaže da je u njih najvažnija dobra ideja. "Naše selo je malo, ali složno“, poručuje.
Život kamenoj žabi udahnuo je lokalni klesar. Samozatajni umjetnik Branko Šućur iz Podbablja pred kameru nije htio. Poručuje: 90 sati klesao je tri i pol tone težak kamen, da bi dobio simbol Zmijavaca. A spomenik, oko kojeg je i fontana, otkriven je, a kako drugo, nego uz pjesmu.
Nema kuće u Zmijavcima koja nema “štoriju” o žabama
Profesor kuharstva Paško Šuto prepričava da mu je otac sto puta znao spomenut kako je jedan pokojni susjed imao pretrpljenog sala od žaba, a žabe, upozorava, imaju vrlo malo sala. "Onda možete zamisliti koliko su oni toga znali nekad hvatati“, kazao je Paško, prenosi dnevnik.hr.
Danas ih nema toliko. Izlov je zabranjen. A ako i dođu do tanjura, najčešće se spremaju na brudet ili pohaju. A Zmijavčani se nadaju da će spomenik žabi postati mamac za turiste.
"Da osjete da su Zmijavcani živjeli godinama od onoga što su sami proizvodili i sami ulovili, a žaba je bila baš to“, poručuje načelnik Zmijavaca Mijo Šuto.
"Hoćemo da se svatko upita, ima ljudi koji ne znaju, ne vole žabe, ne znaju koja je to delicija, neka se pitaju što je to. Ne vjerujemo mi u žabu, nismo mi napravili spomenik da mi vjerujemo u žabu, ali ovi, to je naš ponos. I nas zovu Žabari. Zmijavčani“, pojašnjava predsjednik Udruge Žabarska večer.
Osim po žabama, poznati su Zmijavčani i po gostoljubivosti. Broje i rekorde u turizmu. Ove godine 30 posto je noćenja više nego lani. A turisti će ubuduće iz Zmijavaca kućama nositi i priču o kamenoj žabi.
Dnevnik.ba