Predstavljanje knjige "Ostajte ovdje" upriličeno je u četvrtak navečer u Ćorovića kući u Mostaru u sklopu obilježavanja 150. godišnjice rođenja pjesnika Alekse Šantića.
Događaj je održan u organizaciji SPKD "Prosvjeta" iz Mostara i Sarajeva. Knjigu je uredila Dragana Tomašević, a priredila Dijana Hadžizukić, prenosi Fena.
- S obzirom da je riječ o značajnoj godišnjici Šantićeva rođenja, pri izboru pjesama nisam htjela da to bude tek još jedan u nizu izbora pjesama nego da napravim svojevrsni presjek, recepcije Šantićevih pjesama, tumačenja pjesama i naravno pregled različitih izvora koji su urađeni za sve ovo vrijeme. Tako da sam uzela zbirke od 1948. do 2008. i pogledala što se sve tu biralo iz tog ogromnog Šantićevog opusa, i primijetila sam da su različiti ljudi učitavali u njegovu poeziju svoje vrijeme i svoje stavove - kazala je Hadžizukić.
Po njezinim riječima, svaki tumač Šantićeva djela, kao i svaki priređivač njegovih izabranih pjesama u posljednjih šezdeset godina uveo je u svoj rad i vlastiti položaj u povijesti, pretvorivši čitanje Šantićeva opusa u veliki dijalog s vremenom i poviješću.
"Zahvaljujući tome, Šantić je popularan pjesnik od 1891. godine do danas, a kako smo vidjeli, književna kritika i povijest mu, kako vrijeme odmiče, daju sve značajnije mjesto, posebice u povijesti književnosti Bosne i Hercegovine", navodi Hadžizukić, uz poruku da ova knjiga sabranih izabranih Šantićevih pjesama posluži budućim istraživačima kao polazište za nove dijaloge sa starim, velikim pjesnikom.
O Šantiću su tijekom predstavljanja govorile Lejla Žujo-Marić i Irma Marić, a u glazbenom dijelu predstavljanja sudjelovao je Mustafa Šantić, dok su stihove čitali Milica Mihić i Sejo Đulić.
Aleksa Šantić, jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih pjesnika, rođen je 27. svibnja 1868. godine u Mostaru gdje je proveo veći dio svog života.
Školovao se u Trstu i Ljubljani, a nakon završene trgovačke škole vraća se u rodni grad. Bio je jedan od osnivača kulturnog lista "Zora", te predsjednik Srpskog pjevačkog društva "Gusle" u Mostaru.
Najveća djela stvarao je krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se razdoblje od 1904. do 1912. Uzor su mu bili književnici Vojislav Ilić i Jovan Jovanović Zmaj, a od stranih najviše je poštovao njemačkog književnika Heinricha Heinea.
No, najveći utjecaj na njegovo stvaranje imala je narodna književnost (narodna lirska pjesma - sevdalinka, balada, romansa i narodna epska pjesma). Njegove pjesme pune su emocionalne boli, rodoljublja i ljubavne čežnje za nacionalno i socijalno ugroženim Hercegovcima.
Pored Emine, njegove najpoznatije pjesme, Šantić je napisao "Ne vjeruj", "Ostajte ovdje", "Pretprazničko veče", "Što te nema?", "Veče na školju", "O klasje moje" i druge. Napisao je i nekoliko drama u stihu, od kojih je najpoznatija Hasanaginica, kao i nekoliko pripovijetki, te pjesme za djecu.
Šantić je preminuo 2. veljače 1924. godine u Mostaru.
Dnevnik.ba