Novinske agencije Interfaks, TASS i RIA Novosti objavile su vijest o uvođenju izvanrednog stanja prenoseći priopćenje pokazano na kazačkoj televiziji.
Ruska agencija Sputnik javlja, pozivajući se na ministarstvo unutarnjih poslova, da je u sukobima poginulo osam policajaca i pripadnika nacionalne garde, a ozlijeđeno je 317 osoba u nekoliko regija.
Vlasti su prethodno zapriječile pristup internetu i mobilnoj telefonskoj mreži u čitavoj zemlji i proglasile izvanredno stanje u više gradova i pokrajina, gdje su se održali prosvjedi: u gospodarskom središtu Almatiju, pokrajini Mangistau i u upravnom središtu Nursultanu, koje je dobilo ime po bivšem predsjedniku Nursultanu Nazarbajevu.
Predsjednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev je tijekom obraćanja rekao da vlada neće pasti, međutim to se dogodilo, a on je ostavku vlade prihvatio.
Izvanredno stanje je prošireno na čitav državni teritorij, izvijestila je u srijedu navečer kazačka televizija Kabar 24, dodajući da će ono biti na snazi do 19. siječnja, prenosi Index.hr.
Tijekom izvanrednog stanja "ograničit će se sloboda kretanja, pa i prijevoznim sredstvima", rekao je na ruskom jeziku voditelj na toj televiziji, i zabranit će se "javni skupovi i obiteljska okupljanja u povodu rođenja, vjenčanja i smrti".
Ograničenja se "uvode zbog pogoršanja stanja kako bi se zajamčila javna sigurnost, uspostavio zakon i red te zaštitila ljudska prava i slobode", dodao je.
Tijekom izvanrednog stanja na snazi će biti policijski sat od 23:00 do 7:00 sati, rekao je.
Ujedinjeni narodi sa "zabrinutošću prate stanje", rekao je glasnogovornik glavnog tajnika UN-a Stephane Dujarric.
"Jako je važno da svi upleteni u aktualne događaje pokažu suzdržanost i suzdrže se od svakog nasilja i potaknu dijalog", rekao je.
Američka vlada poziva kazahstanske vlasti na "suzdržanost" i želi da tamošnji prosvjedi protječu "u miru", rekla je u srijedu glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki pošto je ta srednjoazijska zemlja proglasila izvanredno stanje.
Psaki je ujedno kritizirala "bezumne tvrdnje Rusije" o navodnoj odgovornosti Sjedinjenih Država za pobunu koja je uzdrmala Kazahstan.
"To je potpuno krivo" i to je "ruska strategija dezinformiranja", istaknula je.
Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev rekao je u srijedu da je preuzeo dužnost predsjednika Vijeća za sigurnost od bivšeg čelnika Nursultana Nazarbajeva i obećao da će odgovoriti "maksimalnom strogoćom" na prosvjede zbog rasta cijena goriva.
U televizijskom obraćanju javnosti Tokajev je rekao da preuzima vodstvo nad Vijećem za sigurnost, dužnost s koje je Nazarbajev imao značajan utjecaj u zemlji nakon što se neočekivano povukao s dužnosti predsjednika 2019. godine.
Nije izravno spomenuo Nazarbajeva.
Bivši predsjednik (81) nije viđen u javnosti od početka prosvjeda zbog kojih je Tokajev u srijedu prihvatio ostavku vlade.
Time je Nazarbajev definitivno gurnut na marginu.
Riječ je o bivšem čelniku Komunističke partije koji je bio predsjednik Kazahstana gotovo tri desetljeća od proglašenja neovisnosti nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Nije poznato hoće li to biti dovoljno prosvjednicima, od kojih su neki izvikivali "Odlazi, starče!", što je tradicionalan slogan protiv Nazarbajeva.
Tokajev je prije toga uklonio Nazarbajevog nećaka s dužnosti drugog čovjeka Odbora za nacionalnu sigurnost, nasljednika sovjetskog KGB-a.
Predsjednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev objavio je da je zatražio pomoć od vojnog bloka pod ruskim vodstvom, prenosi Index.hr.
Tokajev je održao drugi govor u razmaku od nekoliko sati, dok zemlju potresaju najsnažniji prosvjedi u više od deset godina, kojih je okidač bio porast cijena energenata.
Predsjednik Kazahstana kazao je da terorističke bande obučene izvan zemlje zauzimaju zgrade, infrastrukture i otimaju oružje.
Tvrdi da su prosvjednici preuzeli kontrolu nad zračnom lukom u najvećem gradu Almatyju te nad pet zrakoplova iz te zračne luke, uključujući i strane.
"To zapravo više nije prijetnja, to je narušavanje integriteta države i što je najvažnije napad na naše građane koji od mene traže... da im hitno pomognem", rekao je Tokajev.
Osudio je "masovne napade na pripadnike snage reda", optužujući "kriminalne elemente koji premlaćuju vojnike, vuku ih gole po ulici, napadaju žene i pljačkaju trgovine".
Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je s Tokajevim i bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom u srijedu o neredima u Kazahstanu, objavila je bjeloruska novinska agencija Belta.
"Almaty je napadnut, uništen i vandaliziran. Stanovnici Almatyja postali su žrtve napada terorista i bandita pa smo dužni poduzeti sve moguće radnje da zaštitimo našu državu", poručio je Tokajev.
Kazao je da je zatražio pomoć od Organizacije ugovora o zajedničkoj sigurnosti, vojnog saveza Rusije, Bjelorusije, Armenije, Kazahstana, Kirgistana i Tadžikistana, ali nije rekao je li dobio odgovor.
Ruska agencija Sputnik javlja, pozivajući se na ministarstvo unutarnjih poslova, da je u sukobima poginulo osam policajaca i pripadnika nacionalne garde, a ozlijeđeno je 317 osoba u nekoliko regija.
Tokajev je također smijenio čelnika obavještajne službe Karima Masimova, objavio je njegov ured.
Lokalni mediji javili su da su prosvjednici ušli u predsjedničku rezidenciju i ured gradonačelnika najvećeg grada u zemlji i zapalili obje zgrade.
Te informacije nemoguće je provjeriti, kao i vijest da su podmetnuli požar u zračnoj luci Almaty, prenosi agencija AFP.
Prosvjednici su zapalili zgrade javnih institucija, a zapaljena je i gradska skupština u najvećem gradu Almatyju.
Zapaljen je i regionalni ogranak vladajuće stranke Nur Otan, izvijestili su lokalni mediji, a prenosi NYT.
Vlasti su prethodno zapriječile pristup internetu i mobilnoj telefonskoj mreži u čitavoj zemlji i proglasile izvanredno stanje u više gradova i pokrajina, gdje su se održali prosvjedi: u gospodarskom središtu Almatiju, pokrajini Mangistauu i u upravnom središtu Nursultanu, koje je dobilo ime po bivšem predsjedniku Nursultanu Nazarbajevu.
Agencija France Presse javlja da zbog toga nije mogla stupiti u kontakt sa svojim dopisnicima iz Kazahstana.
Nove mlade generacije traže slobode kao i u drugim bivšim satelitskim državama Sovjetskog Saveza, piše Reuters.
Kazahstan je bio prvo gospodarstvo središnje Azije i stalno je bilježilo dvoznamenkasti rast, a sada trpi zbog pada cijena nafte i ekonomske krize u Rusiji koja je dovela i do devalvacije kazačke nacionalne valute tenge te izazvala snažnu inflaciju.
"Mladi, internetom povezani Kazahstanci, posebno u Almatyju, žele silne slobode kao i Ukrajinci, Gruzijci, Moldavci, Kirgizi i Armenci koji su također izrazili ogorčenje godinama autoritarnih režima", ocjenjuje za Reuters Tim Ash, marketinški strateg za BlueBay Asset Management.
Dnevnik.ba