Policijski ronioci izvukli su u utorak u podne tijelo ronioca s opremom koje je istrunulo i pojedeno do neprepoznatljivosti u moru u mjestu Sveta Marina kraj Rapca. Identitet će moći utvrditi analizom DNK.
Kako doznajemo, tijelo se nalazilo na dubini od 50 metara. Zamijetio ga je češki ronilac prije nekoliko mjeseci. Kad su se stvorili uvjeti, jer je vidljivost na toj dubini bila izrazito loša, policija je zaronila na to mjesto. Prevezli su ga na Odjel patologije Opće bolnice Pula radi obavljanja obdukcije. Neslužbeno doznajemo da bi se moglo raditi o Poljaku Adamu Beniaminu Wrobelu, koji je na tom području nestao 2013. Na poziciji Rt Svete Marine zaronio je sam, opremljen bocom zraka zapremnine sedam litara te odjeven u crno-plavo ronilačko odijelo s pojasom za brzo izranjanje. Njegovi prijatelji, također Poljaci, čekali su da se pojavi na površini, ali nije izašao u predviđenom vremenu. Njegov nestanak na recepciji autokampa Sveta Marina, u kojem su boravili, prijavili su nekoliko sati kasnije. Pokrenuta je velika akcija traganja u kojoj su utvrdili da nestali Poljak nije bio prijavljen ni u jednom ronilačkom centru u Marini. Svi ronilački centri su se po primitku obavijesti o potrazi za nestalim dragovoljno uključili u potragu te pomagali policiji i Lučkoj kapetaniji, prenose 24sata.hr.
Na mjestu nestanka podmorsko tlo strmo pada u dubinu do 50 metara, a ondje su jake morske struje. Snažan sjeveroistočni vjetar dodatno je otežavao potragu pa je akcija nakon drugog dana bila obustavljena. Potraga se kasnije nastavila, zaronili su nekoliko puta, ali bez uspjeha. More je bilo mutno pa je Poljak proglašen nestalim.
GREŠKE RONIOCA
Prvi problem je što je išao roniti sam, a to je najopasnije. Da je netko bio s njim, mogao je odmah reagirati i spasiti ga, kaže Rene Cipovec, voditelj interventnog tima ronilaca Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba. Maksimalna dubina za sportsko ronjenje je 40 metara, a njega su našli na 50. Moguće je da je ondje pokušao roniti, ali i da su tijelo ondje donijele morske struje. Istražitelji sad moraju ispitati bocu za zrak, kao i sam zrak, da vide je li se ugušio te tko mu je uopće punio bocu. Postoji mogućnost da mu je oprema bila neispravna. Ako je uz sebe imao ronilačko računalo, ispitat će i njega.
- Tijelo nije isplivalo jer je na sebi imao olovo i bocu. Bio je u negativnoj plovnosti. Jadran je i opasan za ronjenje jer je dubok. On nije kao Sredozemlje u Egiptu, gdje gledaju ribe na 7-8 metara - upozorava Cipovec. Na samo 40 metara dubine na čovjeka djeluje tlak od pet bara. Kada ronilac dođe do 67 metara dubine, a ima samo bocu sa zrakom, kisik u tom zraku postaje toksičan. Zato dubinski ronioci imaju posebne mješavine koje udišu.
- Ronjenje je aktivnost koje raste 700 posto godišnje u svijetu. Zato ga je potrebno bolje zakonski regulirati i kod nas. Zbog toga je dobro da se svi educiraju. Promocija ronjenja zato organizira prvi Hrvatski ronilački kongres u Rovinju, 25. i 26. listopada 2019. Na njemu će sudjelovati liječnici koji rade s barokomorom KBC-a Rijeka, ronioci i stručnjaci koji će pričati o sigurnosti ronjenja i istraživanju mora - kaže Cipovec.
Dnevnik.ba