Nedavno objavljeno istraživanje američkog instituta IRI pokazalo je pomalo zabrinjavajući podatak o porastu pozitivnog razmišljanja o ISIL-u u pojedinim županijama. Iako je generalno riječ o malim postotcima, te velika većina ispitanika i dalje ima izrazito negativno stajalište o ISIL-ovim teroristima, podatak da u Unsko-sanskoj, Zeničko-dobojskoj, Srednjobosankoj i Hercegovačko-neretvanskoj županiji raste pozitivno mišljenje o najvećem zlu današnjice trebalo bi zabrinuti nadležne službe, prenosi Dnevni list.
Ili im barem poslužiti kao putokaz za svojevrsne buduće aktivnosti. Blagi rast U istraživanju koje je ista organizacija uradila prošle godine pokazalo se da ‘pozitivno i uglavnom pozitivno’ mišljenje o ISIL-u ima 5 posto žitelja USŽ-a, 11 posto u ZDŽ-u, 3 posto u SBŽ-u i 2 posto u HNŽ-u. Godinu dana poslije podatci su slijedeći: USŽ 15 posto, ZDŽ 14 posto, SBŽ 7 posto i HNŽ 11 posto.
Porast potpore ISIL-u po posljednjem istraživanju primjetan je i na području Brčko Distrikta, gdje se 2017. 4 posto ispitanika izjasnilo kako prema teroristima gaji ‘pozitivno i uglavnom pozitivno mišljenje’, dok je ta brojka danas 9 posto!
U Tuzlanskoj županiji ubilježen je pad s 5 na 3 posto, dok je rezultat u Sarajevskoj županiji identičan i za 2017. i za 2018. godinu – 3 posto pozitivno mišljenje o ISIL-u, a danas ih je 9 posto, Hrvata koji uglavnom podržavaju ISIL danas ima 4 posto, a godinu ranije bilo je 2 posto, dok su Srbi skočili s 1 na 2 posto.
Sveukupno gledajući istraživanje je pokazalo da 2 posto žitelja BiH ima izrazito pozitivno mišljenje o ISIL-u, dok ih 4 posto ima uglavnom pozitivno mišljenje o toj terorističkoj organizaciji. Povratnici s ratišta Istraživanje je pokazalo da 28 posto ispitanika smatra ISIL prijetnjom za BiH, 30 posto ih se donekle slaže s tom tvrdnjom, 16 posto se donekle ne slaže s tvrdnjom da je ISIL prijetnja za BiH, 17 posto se apsolutno ne slaže da je ISIL prijetnja, dok se 9 posto ispitanika izjasnilo odgovorom ‘ne znam’.
Jedno od pitanja u spomenutom istraživanju bilo je vezano za povratak bh. državljana sa stranih ratišta, odnosno ‘predstavljaju li oni sigurnosnu prijetnju za BiH’. Velika većina, 49 posto ispitanika je odgovorilo pozitivno, 36 posto negativno, dok se 15 posto izjasnilo s odgovorom ‘ne znam’.
Na pitanje ‘što je glavni razlog zbog kojeg bh. državljani odlaze na strana ratišta’, 37 posto ispitanika navelo je loše ekonomske prilike i siromaštvo, 29 posto je zaokružilo ‘vjerske i ideološke razloge’, 12 posto je navelo ‘mentalne probleme’, 8 posto ispitanika smatra da bh. državljani odlaze na strana ratišta zbog ‘obiteljskih problema’, a 3 posto iz ‘avanture’.
Slabo povjerenje u nadležne službe Jedno od pitanja nadležne službe mogle bi uzeti u razmatranje jer pokazuje razinu povjerenja građana u njihov rad. Naime, na pitanje ‘vjerujete li da vladine agencije poduzimaju preventivne mjere kako bi spriječile terorističke napade’, čak 57 posto ispitanika odgovorilo je s ‘NE’. Svega 28 posto ispitanika odgovorilo je s ‘DA’, dok je 15 posto kazala ‘ne znam’. Istraživanje je urađeno na uzorku od 1513 ispitanika.
Dnevnik.ba