Ovo je za Radio Slobodna Europa (RSE) potvrdio Nermin Džindić, ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi Federacije BiH, jednog od bosanskohercegovačkih entiteta.
Kineski predsjednik Xi jinping prilikom video obraćanja na 76. zasjedanju Opće skupštine u sjedištu UN-a u New Yorku, 21. rujna 2021.
U Bosni i Hercegovini postoje dva projekta termoelektrana na ugljena u kojima sudjeluju kineske kompanije. Jedan od njih je gradnja Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, na sjeveroistoku BiH, a drugi Ugljevik 3 istoimene termoelektrane.
Ugovor o gradnji Bloka 7, snage 450 megavata (MW) s konzorcijem kineskih državnih kompanija China Gezhouba Group Company i Guandong Electrical Power Design Institute je potpisan 2014. godine.
Blok 7 se financira kreditom kineske uvozno-izvozne banke (EXIM), a Vlada Federacije BiH (FBiH), jednog od dva entiteta u BiH garantira za kredit Elektroprivrede BiH, čiji je vlasnik. Garanciju za kredit je u studenom 2019. godine potpisala ministrica financija FBiH Jelka Miličević. Vrijednost projekta je oko 700 milijuna eura.
Zbog ove garancije BiH se nalazi pod sankcijama Energetske zajednice, tijela Europske unije koje smatra da su davanjem garancije za kredit prekršena pravila o državnoj pomoći.
Područje Termoelektrane u Tuzli iz travnja 2021. godine. I pored kritika zbog namjere za uvećavanje kapaciteta ove elektrane, BiH je na ivici početka gradnje još jednog bloka. Povlačenje američkog izvođača, te promjena uvjeta kineskih investitora, investiciju dovode u pitanje.
Sudbina Bloka 7 pred Parlamentom FBiH
I bez najave Xi Jinpinga, projekt Blok 7 je trenutno u zastoju, jer kineski konzorcij, koji je bio najbolji ponuđač na međunarodnom tenderu za gradnju bloka, nije u mogućnosti ispuniti ugovorne obveze u vezi s ugradnjom kotla, turbine i generatora.
No, i pored toga, nije raskinut ugovor o gradnji, već je zatraženo mišljenje Parlamenta Federacije BiH o nastaloj situaciji.
Zastupnički dom Federacije BiH u protekla tri mjeseca je dva puta odbio da raspravlja o ovom dokumentu, te zatražio novi dokument sa prijedlogom preporuka od Vlade FBiH i EP BiH.
Ministar Džindić ističe kako su potrebna i “određena pravna mišljenja, s obzirom da se radi o ogromnom projektu.
“Tu ne smije nitko napraviti grešku u koracima. Koštalo bi to puno.
Elektroprivreda BiH je tražila do 20. listopada da taj odgovor pošalju i zakazali su u međuvremenu sjednicu Nadzornog odbora. Odluku će, kad pravni tim završi posao, iznijeti na Nadzornom odboru, a onda će je Nadzorni odbor i Uprava uputiti prema Vladi Federacije BiH, a mi prema Parlamentu Federacije BiH”, naveo je Džindić za RSE.
Istovremeno, Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle ocjenjuje kako bi trebalo da se upute preporuke Parlamentu Federacije BiH da se ugovor s kineskim partnerima raskine, te da se od njih traži povrat novca, jer nisu ispoštovali svoj dio ugovora.
„Ako ti političari stvarno žele pomoći ovoj državi i građanima ove države, onda bi pothitno trebali raskinuti taj ugovor, uozbiljiti se i razgovarati sa Europskom unijom (EU), kako da nam pomogne u procesu dekarbonizacije“, navodi Žiško za RSE.
Iz Elektroprivrede BiH za RSE navode da je ugovor o gradnji i kreditiranju s kineskim partnerima važeći.
„JP Elektroprivreda BiH očekuje konačno očitovanje o tome koliko će na projekt Blok 7 utjecati nova politika NR Kine u vezi s izgradnjom termoelektrana“, navodi se u odgovoru EP BiH na upit RSE.
Serdarov u RS nastavlja s gradnjom TE Ugljevik 3
Drugi projekt, u kome sudjeluju kineske kompanije nalazi se u Republici Srpskoj (RS), gdje je u tijeku priprema za gradnju Termoelektrane Ugljevik 3.
Ruski milijarder Rashid Serdarov, vlasnik kompanije Comsar Energy Republika Srpska (RS), potpisao je polovinom ove godine ugovor s državnom kineskom i poljsko-kineskom kompanijom o strateškom partnerstvu za gradnju nove termoelektrane i rudnika ugljena u Ugljeviku, gradiću na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.
U toj kompaniji nisu željeli komentirati najave kineskog predsjednika, tvrdeći da one nemaju utjecaj na realizaciju projekta.
„Radimo najnormalnije. Najnormalnije nastavljamo naše aktivnosti. Pročitao sam (izjavu Xi Jinpinga), ali to su politička pitanja, stvarno ne mogu to da komentirati. Na naš projekt ne utječe to apsolutno“, rekao je direktor predstavništva Comsar Energy Republika Srpska Siniša Majstorović za RSE.
Rashid Sardarov je vlasnik naftne kompanije "South-Urals industrial Company", kao i izdavačke kuće "Sovershenno Sekretno", u BiH je prisutan od 2011. godine. Odlukom Vijeća ministara BiH 21. studenog 2011. je, kao značajan investitor, dobio bh. državljanstvo.
U okviru njegove kompanije Comsar Energy RS posluju četiri firme koje se bave termoenergijom, hidroenergijom, eksploatacijom krečnjaka, trgovinom električnom energijom i hotelijerstvom. Sve firme su u potpunom ili većinskom vlasništvu offshore kompanije "Comsar Energy" LTD sa Cipra.
Ova firma s Vladom RS ima potpisane ugovore o koncesijama za izgradnju i korištenje termoelektrane Ugljevik 3 i obližnjeg rudnika koji bi snabdijevao buduću termoelektranu. Kompanija Comsar Hydro, ima koncesiju za gradnju hidroelektrane Mrsovo, na rijeci Lim kod Rudog, na istoku BiH.
Ugljevik bi uskoro mogao dobiti još jednu termoelektranu suprotno sugestijama koje je Energetska zajednica uputila BiH. Bila bi to druga elektrana ovog tipa u tom gradu na sjeverozapadu BiH.
Vlada RS bi trebala obustaviti gradnju Ugljevika 3
Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu iz Banja Luke mišljenja je da bi, dok se čeka sljedeći korak Kine, Vlada RS trebala biti ta koja će obustaviti gradnju Ugljevika 3, jer je Comsar-u dodijelila koncesiju za njenu gradnju.
„Bio bi najrealniji scenarij da Vlada RS sama, zbog prekršenih planova i sporazuma o koncesijama, na što bezbolniji način prekine suradnju s obzirom da su se mnogi uvjeti promijenili, projekt je aktualan zadnjih 15 godina“, kaže Ibraković za RSE.
Iz Vlade RS ne žele komentirati najave iz Kine o mogućem obustavljanju gradnje termoelektrana na ugljen.
Vlada RS je početkom godine produžila koncesiju kompaniji Comsar Energy za izgradnju i rad Ugljevika 3 s 30 na 44 godine, usprkos činjenici da je u više navrata povrijeđen ugovor o koncesiji, jer nisu pribavljene dozvole ili započeti pripremni radovi.
Prethodno je Vlada RS dozvolila ovoj kompaniji da udvostruči kapacitet termoelektrane Ugljevik na 700 megavata, suprotno Strategiji energetskog razvoja RS.
Projekti u koje je od 2013. godine najavljivana investicija u vrijednosti oko milijardu konvertibilnih maraka (oko 500 milijuna eura) do danas nisu realizirani, iako su prema prvobitnom planu i termoelektrana i hidroelektrana već trebale biti puštene u pogon. U međuvremenu je poništena i ekološka dozvola.
BiH ima alternativu za termoelektrane
Predstavnici ekoloških pokreta u BiH mišljenja su da je Xi Jinping izjava uvod pred ono što bi se trebalo dešavati na međunarodnoj konferenciji o klimatskim promjenama početkom studenog u Glasgowu, u Škotskoj. Tu se očekuju neke od ključnih odluka i u vezi sa spaljivanjem fosilnih goriva, odnosno dekarbonizacija društva.
BiH su u siječnju 2021. godine uvedene sankcije europskog kontrolnog tijela Energetske zajednice. Sankcije su uvedene upravo zbog ocjene tog tijela da se gradnjom termoelektrana u BiH vodi politika suprotna planu EU o dekarbonizaciji Starog kontinenta.
Dnevnik.ba