StoryEditor
sa švedskom se još čeka

Turski parlament ratificirao zahtjev Finske za članstvo u NATO-u

Piše fena  /  31.03.2023., 08:03h

Turski parlament ratificirao je zahtjev Finske za pridruživanje NATO-u, podižući posljednju prepreku na putu dugo odgađanog pristupa te nordijske zemlje zapadnom vojnom savezu.

Svih 276 prisutnih zastupnika glasalo je za kandidaturu Finske, nekoliko dana nakon što je mađarski parlament također odobrio pristupanje te zemlje NATO savezu.

- Ovo će cijelu obitelj NATO-a učiniti jačom i sigurnijom - napisao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na Twitteru pozdravljajući odluku Turske.

Uznemirene invazijom Rusije na Ukrajinu prije godinu dana, Finska i Švedska napustile su svoju desetljećima dugu politiku vojne neutralnosti i podnijele zahtjev za pridruživanje Savezu.

Potpuna jednoglasna odluka potrebna je za prijem novih članica u 30-člani savez, a Turska i Mađarska bile su posljednje dvije članice NATO-a koje su ratificirale pristupanje Finske.

Kandidatura Švedske za pridruživanje savezu u međuvremenu je stavljena na čekanje, a Turska i Mađarska odugovlače da joj daju zeleno svjetlo uprkos izražavanju podrške širenju NATO-a.

Turska vlada optužuje Švedsku da je previše popustljiva prema grupama koje smatra terorističkim organizacijama i sigurnosnim prijetnjama, uključujući militantne kurdske grupe i osobe povezane s pokušajem državnog udara 2016. godine, piše AP.

Nedavno je Tursku razljutio niz demonstracija u Švedskoj, uključujući prosvjed  antiislamskog aktivista koji je spalio Kur'an ispred turske ambasade.

Mađarska vlada tvrdi da su neki švedski političari davali podrugljive izjave o stanju mađarske demokracije i da su igrali aktivnu ulogu u zamrzavanju milijardi fondova Europske unije zbog navodnih kršenja vladavine prava i demokracije.

Turski dužnosnici rekli su da je, za razliku od Švedske, Finska ispunila svoje obaveze prema memorandumu potpisanom prošle godine prema kojem su se dvije zemlje obavezale riješiti turske sigurnosne probleme.

- Kao članica NATO-a, prirodno smo imali neka očekivanja i zahtjeve u vezi sa sigurnosnim problemima naše zemlje. Želio bih naglasiti konkretne korake i njihovu provedbu od strane Finske, koja je poduprla i oblikovala odluku koju ovdje donosimo - rekao je parlamentu prije glasanja Akif Cagatay Kilic, zastupnik iz vladajuće stranke predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

- Svjestan sam da postoji veliki broj ljudi koji nas gledaju iz Finske. Možemo im reći 'Dobro došli u NATO' - dodao je.

Neke opozicijske stranke bile su kritične prema stavu turske vlade prema dvjema nordijskim zemljama.

- Nažalost, (Erdoganova vladajuća stranka) pretvorila je pravo veta na kandidature Finske i Švedske za članstvo u alat za ucjenu i prijetnju. Mi to ne odobravamo. Smatramo da je proces pregovaranja za izručenje kurdskih pisaca, političara i novinara disidenata pogrešan i nezakonit - rekao je Hisyar Ozsoy, zastupnik iz prokurdske stranke.

Upitan ranije ovog tjedna o članstvu Švedske u NATO-u, Erdogan je rekao novinarima: "Postoje određene stvari koje očekujemo od njih. Prvo se one moraju ispuniti".

Švedska, koja je unijela ustavne promjene kako bi donijela strože antiterorističke zakone, izrazila je nadu da će se moći pridružiti prije julskog summita NATO-a u Vilniusu u Litvaniji.

- Švedska se suočava sa značajnijim preprekama u svojoj kandidaturi - napisao je Hamish Kinnear, analitičar za Bliski istok i Sjevernu Afriku u kompaniji za obavještavanje o riziku Verisk Maplecroft, u komentarima poslanim e-poštom.

- Turska vjerovatno neće odobriti primanje u Savez prije izbora u svibnju. Incident sa spaljivanjem Kur'ana izazvao je bijes javnosti u Turskoj i predsjednik Tayyip Recep Erdogan neće htjeti riskirati da naljuti svoju konzervativnu bazu prije izbora - rekao je Kinnear.

Pristupanje Finske, koja ima granicu od 1.340 kilometara s Rusijom, ima geografsku i političku važnost za NATO, rekla je Mai’a Cross, profesorica političkih nauka na Univerzitetu Northeastern.

- Finska se nalazi na vrlo važnoj strateškoj lokaciji i takav pomak s neutralnosti kako bi se odgovorilo na rusku agresiju jača demonstraciju političke volje NATO-a - rekla je Cross.

Dnevnik.ba

22. veljača 2024 21:01