Ljudi iz turističke struke upozoravaju kako su se ove godine na veliko vratile Turska i Grčka u igru, a nekako bez previše pompe uključila se i Albanija u turističko nadmetanje. S druge strane, turisti hrvatskoj obali zamjeraju skupoću, a čak se i među domaćim redovima počelo raspravljati je li bahatost uzela maha?
Muke hrvatskog dijela Jadrana nisu zaobišle ni bh. primorje. Iako površinski ne može konkurirati ni ovećim turističkim središtima u Hrvatskoj, neumska rivijera posljednjih je godina bilježila nevjerojatan rast. Kroz samo mjesto od početka srpnja do sredine kolovoza jedva se moglo prometovati, a privatni smještaj rastao je iz godine u godinu rušeći sve estetske, često i zakonske barijere.
Cijelo to vrijeme Neum je ostao cestovno nepovezan, uslijed čudnih zakonskih makinacija bez turističke zajednice, a u samom gradu lišen svih dodatnih turističkih i kulturnih sadržaja, napose medijske promocije i kvalitetnog istupa u javnosti. Izuzev pokojeg turističkog sajma na kojemu prvenstveno privatni hotelijeri predstavljaju vlastite objekte, spomen Neuma u globalnoj turističkoj javnosti je izostao.
Zato je najveća klijentela neumskog turizma bila ona ista kao i osamdesetih godina prošlog stoljeća - domaća, a poznato je da domaći turisti nisu osobito dubokog džepa. Tome su se dovitljivi Neumljani izuzetno dobro prilagođavali pa je lako postignuta turistička kvantiteta, no kvaliteta je ostala pod velikim upitnikom.
Napredak zahvaljujući privatnim inicijativama
Posljednjih se godina sa stasanjem mlađih generacija osjete i neki novi vjetrovi. Iako smještajni kapaciteti nisu prestali bujati, razvidno je povećanje njihove kvalitete pa samim time i usluge. Neum se lagano kreće otvarati i stranim turistima koji u ovom gradu vide ugodnu odmorišnu destinaciju, ali prije svega mjesto na korak od svih emitivnih destinacija turizma poput Dubrovnika, Međugorja, Splita, pa i Ravnog koje sa špiljom Vjetrenicom postaje nezaobilazna turistička atrakcija.
Mora se ipak priznati kako je do ovakvog napretka došlo isključivo privatnim inicijativama iznajmljivača koji su shvatili da se stvari moraju maknuti iz mjesta u kojemu su ostale zaleđene 1983. kada je Neum slovio za jednu od destinacija sa najviše ostvarenih noćenja u bivšoj Jugoslaviji.
Danas pak ne važe ista mjerila uspjeha, turizam 21.stoljeća teži manjem broju noćenja a većoj potrošnji. Takav je turizam održiviji, ekološki prihvatljiviji, a svakom turističkom djelatniku puno draži.
Masovnost i bagatela koje se Neum još uvijek nije odrekao, neusuglašenost standarda kvalitete na nivou čitavog mjesta pa i nedovoljna briga lokalne zajednice za unaprjeđenjem turističke ponude, Neum su u 2019.-oj doveli do raskrižja. Ostati u mjestu, poći nazad ili potegnuti naprijed.
Kvaliteta namjesto kvantitete
Davor Krešić, predsjednik Udruge turističkih djelatnika Općine Neum i menadžer prodaje Hotela Sunce još je prošle godine upozoravao na naznake sve lošijih sezona. Tada je upozoravao, a ponavlja i danas kako Neum ovisi o popunjenosti susjednih destinacija. S obzirom da je i u njima ovogodišnja turistička sezona još lošija od one prošlogodišnje, nema se što „prelijevati“.
Na sreću, nekakav turistički sunovrat još uvijek je daleko od Neuma, zato Krešić smatra kako bi ovakve situacije trebale poslužiti za dubinsko resetiranje i preispitivanje kako bi se napokon mogli postaviti nekakvi standardi u kvaliteti.
„Moramo se zapitati što to Neum zapravo nudi turistima, zašto turisti odlaze u druge destinacije, te što možemo učiniti kako nam sezona koja u dva ljetna mjeseca ostvari oko 65-70% ukupnog turističkog prihoda ne bi više ovisila o vremenskoj prognozi i popunjenosti kapaciteta susjednih destinacija.“ – izjavio je Krešić za Dnevnik.ba.
Kada je riječ o privatnim inicijativama koje Neum podižu na stepenicu iznad u Neumu se mora spomenuti ime još jednoga Davora.
Ovaj put Davora Matuška. Matuško je, slobodno bi se moglo reći, pionir agroturizma u Neumu, čovjek koji je ostavio posao na kruzeru i svjetska mora kako bi u svojim rodnim Moševićima obnovio djedovinu i pokrenuo jednu novu vrstu turizma.
Osim što je time ušao u poduzetničke vode, Matuško je i otvorio vrata oživljavanju neumskog zaleđa.
I to je poprilično dobro učinio; prije dvije godine ugledni svjetski časopis specijaliziran za putovanja Thebesttravelplaces.com, agroturizam na Moševićima proglasio je za jedno od deset najboljih skrivenih kutaka Europe, bok uz bok poznatim Toskanskim ili Provansalskim odmorišnim destinacijama. Takvim je ocjenama uz ljepotu agroturističkog imanja i bogatu ponudu pridonijela i Matuškova pristupačnost, posvećenost, ali i višejezičnost. Francuski, španjolski, njemački i engleski, Davor govori tečno, a to gosti koji nailaze, barem sudeći po komentarima sa svjetskih pretraživača, izuzetno cijene.
Unatoč svemu i svim komparativnim prednostima koje ima, u kratkom razgovoru za Dnevnik.ba, i Matuško priznaje, ova je sezona osjetno lošija.
„Puno manje noćenja i posjetitelja konobe, ljeto je dosta slabije počelo, a nema ni naznaka da će osmi mjesec biti nešto bolji.“
Treba znati dovesti i zadržati turiste
Gdje tražiti razloge za porazne statistike prvog dijela ljeta koje bi u pravilu već obaralo rekorde onog prethodnog? Vremenska prognoza koja nije išla na ruku ljetu? Konkurencija u Turskoj, Grčkoj i Albaniji? Velika stopa iseljavanja? Nezaposlenost? Nedovoljno izgrađena infrastruktura?... Ili jednostavno loš i nepostojeći menadžment destinacije koji bi Neum i zaleđe u razvoju na adekvatan način promovirao?
Ljudi svakako nisu prestali putovati, no treba ih znati dovesti i zadržati.
Ukoliko se o ovim pitanjima lokalna zajednica ozbiljno ne pozabavi, te ne iznađe adekvatna rješenja oslanjajući se na ljude iz struke i rješenja iz susjednih destinacija, najveće bi neumsko vrelo prihoda i prije nego se nadamo moglo presušiti.
Dnevnik.ba