U prijevodu, još nas vrlo malo vremena dijeli od početka radova na najzahtjevnijoj dionici koridora Vc, a svakako jednog od tehnički najizazovnijih i u svjetskim okvirima, što pak i ne čudi ako se pogleda konfiguracija terena koja pred građevinsku struku postavlja iznimno zahtjevnu zadaću.
V. d. direktora JP Autoceste Federacije BiH Denis Lasić nedavno je u razgovoru za Večernji list dao osvrt na planirane aktivnosti koje će u mjesecima koji dolaze predstavljati početak povijesno značajnih investicija, potvrdivši kako bi do kraja 2023. godine trebale biti ugovorene dionice Mostar sjever – Mostar jug, tunel Prenj, kao i tunel Kvanj, dok bi u prvoj polovini iduće godine trebala biti ugovorena i dionica Mostar jug – tunel Kvanj.
Tehničke karakteristike
Poseban značaj pritom predstavlja tunel Prenj, a koji svojom dužinom i kompleksnošću nadmašuje sve do sada izgrađene objekte u regiji, pa i šire. Tunel je lociran u središnjem masivu planine Prenj i s dužinom od 10,45 kilometara (sa svim pristupima oko 12 kilometara), bit će deveti najduži cestovni tunel u Europi, a prvi je ovakav tunel u Bosni i Hercegovini koji prelazi granicu od šest kilometara.
Konceptualni idejni projekt za tunel Prenj je završen. Izgradnja i opremanje obiju tunelskih cijevi radit će se paralelno. Kako bi se rizik investitora sveo na minimum u pogledu cijene izgradnje te odabrani izvođač mogao što prije započeti s radovima, u dogovoru s vanjskim suradnicima urađen je niz priprema koje uključuju sveobuhvatne geološko-geotehničke i geofizičke podloge.
Lasić je nedavno za Fenu objasnio i kako će se gradnja tunela financirati iz međunarodnih kreditnih sredstava Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke te bespovratnih sredstava Europske unije. I na ovom projektu potvrđuje se značaj potpore koju financijske institucije Europske unije pružaju u realizaciji projekata koji će izravno voditi daljnjem ekonomskom razvoju BiH - procesu koji traži mrežu suvremenih prometnih pravaca spojenih na međunarodne cestovne koridore. U pogledu benefita koji se mogu očekivati u kontekstu prometne uvezanosti i protoka ljudi i roba, sigurnosti i učinkovitosti, izgradnjom tunela Prenj vrijeme putovanja na relaciji Sarajevo – Mostar skratit će se s dosadašnja dva sata na nešto manje od jednog sata, što u konačnici dovodi do skraćenja puta za 31 km i značajno ubrzava prijevoz ljudi, roba i usluga. Osim tunela Prenj, u smislu tehničkih karakteristika iznimno zahtjevna bit će i dionica kojom će se svladati brdski teren istočno od gradske jezgre Mostara. Radi se o dionici Mostar sjever – Mostar jug, dužine 14,2 kilometra, na kojoj će se, u skladu s projektnom dokumentacijom, graditi pet tunela ukupne dužine oko šest kilometara i deset vijadukata/mostova ukupne dužine oko dva kilometra.
Radovi na sjeveru
Dužina otvorene trase bit će oko šest kilometra. I za ovu dionicu očekuje se skorašnje ugovaranje, a za potpuno zaokruživanje mozaika prometnog povezivanja regije Hercegovine bit će potrebno ugraditi još jednu - Mostar jug – tunel Kvanj, s čijim će početkom gradnje prostor juga države biti područje realizacije strateški značajnih infrastrukturnih projekata koji će, osim simboličnog primicanja Europskoj uniji, donijeti i konkretne blagodati kroz ubrzanje prometa ljudi i roba, a samim tim i otvaranja potencijala za daljnje unaprjeđenje ekonomske situacije. Kada je riječ o radovima na sjevernom dijelu autoceste, svakako treba uputiti na najveći investicijski ugovor u posljednjih 30 godina u BiH, koji se odnosi na dionicu autoceste na koridoru Vc Medakovo – Ozimice, ukupne dužine 21,3 kilometra, a na kojoj radi Cengiz İnşaat Sanayi ve Ticaret A. Ş. Projekt je to kojim će se na višu razinu podignuti gospodarski potencijali ovoga dijela BiH, ali i stvoriti pretpostavke za povezivanje sjevernog dijela koridora. Takvo što zasigurno će dovesti do snažnijeg prometnog pozicioniranja, ali i otvoriti nove perspektive razvoja. Inače, u smislu dinamike ugovaranja za ostale dionice, planovi Uprave JP Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine su imati u 2024. godini ugovorene sve preostale dionice koridora Vc.
Dnevnik.ba