Trumpovi ljudi vode posao, Bechtel će graditi Južnu plinsku interkonekciju

Projekt Južna plinska interkonekcija u posljednje vrijeme izlazi iz okvira tehničke i infrastrukturne teme te sve jasnije poprima obilježja šire političke i geostrateške inicijative. Riječ je o projektu kojim bi se Bosna i Hercegovina povezala s hrvatskim plinskim sustavom i LNG terminalom na Krku, čime bi se otvorio prostor za snažniji ulazak američkog ukapljenog prirodnog plina na tržište jugoistočne Europe. “Čelnik HDZ-a Bosne i Hercegovine podupro je američka ulaganja i ubrzavanje izgradnje Južne plinske interkonekcije kojim bi se ta zemlja plinovodom koji bi trebala graditi američka kompanija spojila na plinski sustav Hrvatske.”

Ta je poruka potvrđena i na sastanku održanom u Sarajevu koji je okupio političke i poslovne aktere s obiju strana Atlantika. “Čović se u utorak u Sarajevu susreo s otpravnikom poslova američkog Veleposlanstva Johnom Ginkelom i čelnicima kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC iz Wyominga, Josephom Flynnom i Jesseom Binnallom, za koje se pretpostavlja da će predvoditi izgradnju plinovoda i opskrbe BiH LNG plinom.” Posebnu pozornost izaziva upravo profil ljudi koji se pojavljuju kao nositelji projekta. I Flynn i Binnall dolaze iz kruga bliskog američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Jesse Binnall bio je jedan od istaknutijih odvjetnika Trumpove kampanje, dok se Joseph Flynn u političkom i poslovnom Washingtonu percipira kao dio šire mreže povezane s Trumpovim savjetničkim i donatorskim krugom. Time Južna plinska interkonekcija dobiva i jasnu političku dimenziju – ne samo kao energetski nego i kao strateški projekt u kojem se isprepliću poslovni interesi i američki politički utjecaj. Sastanak u Sarajevu ubrzo je dobio i javni epilog.

- Projekt Južne plinske interkonekcije i dalje je od presudne važnosti za energetsku diverzifikaciju BiH. Stoga je njegova brza provedba ključna, kao i jačanje američkih ulaganja u BiH - napisao je Čović.

Američki predstavnici istoga su dana razgovarali i s drugim političkim dužnosnicima, a iz Veleposlanstva SAD-a potom je poručeno kako bi realizacija projekta trebala omogućiti “isporuku pouzdanog američkog ukapljenog prirodnog plina u Bosnu i Hercegovinu, čime će se ojačati energetska sigurnost svih građana”. Ipak, iza optimističnih poruka stoje i druga otvorena pitanja. Među njima se posebno izdvaja sudbina BH-Gasa, kompanije iz Sarajeva koja je, prema važećem zakonskom okviru, trebala biti nositelj projekta Južna plinska interkonekcija, kako je to svojedobno prisilno bio utvrdio bivši veleposlanik Michael Murphy.

No, uvjet svih uvjeta hrvatske strane je da se ta kompanija, koja nema ni jednoga zaposlenog Hrvata te je suočena s brojnim kriminalnim radnjama i financijskim dubiozama, skloni ustranu. Tako bi ključne ovlasti u planiranju, izgradnji i upravljanju plinovodom mogle biti prenesene na nove, privatne partnere iz Sjedinjenih Američkih Država. To bi značilo temeljitu promjenu dosadašnjeg koncepta projekta – od državnog infrastrukturnog pothvata prema modelu u kojem dominantnu ulogu imaju strani investitori, uz snažnu političku potporu Washingtona. Upravo u tom kontekstu valja promatrati i dolazak kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC, osnovane tek krajem prošle godine, koja se unatoč kratkom poslovnom stažu već pozicionira kao potencijalni nositelj jednog od najvažnijih energetskih projekata u BiH. Američki diplomati otvoreno očekuju da bi radovi na plinovodu mogli početi već tijekom ove godine, no prije toga potrebno je izmijeniti zakonodavni okvir, riješiti pitanje koncesija te uskladiti međudržavne sporazume između BiH i Hrvatske o korištenju kapaciteta LNG terminala na Krku. Time se projekt Južna interkonekcija definitivno seli iz sfere tehničkih planova u prostor političkih odluka najvišeg ranga. No, američka inicijativa ne staje samo na ovom projektu.

Prijelomni trenutak

Valja reći kako ovi sastanci nisu kraj američke ofenzive ovoga tjedna. Za petak se već najavljuju susreti s izaslanstvom Bechtela i globalnog tima za energetsku industriju Američke agencije za trgovinu i razvoj. Bechtel očito dobiva poslove graditeljskih radova na plinovodu. Ulazak Bechtela, jedne od najvećih svjetskih građevinskih kompanija, mogao bi označiti prijelomni trenutak. Ako se te najave potvrde, Južna plinska interkonekcija dobit će ne samo političku i financijsku nego i snažnu operativnu potporu, čime bi Bosna i Hercegovina prvi put postala važno čvorište u američkoj energetskoj strategiji za jugoistočnu Europu. U tom novom okviru jasno je da se projekt više ne promatra samo kao pitanje plina i cijevi, nego kao dio šire slike u kojoj se isprepliću energetska sigurnost, međunarodna politika i utjecaj ljudi iz samog vrha američke političke scene.

Dnevnik.ba