Trump zabranio organizaciju Muslimanskog bratstva iz Egipta čiji se član fotografirao s Izetbegovićem u Predsjedništvu

Posebno se u tom kontekstu izdvaja slučaj iz 2014. godine, kada je tadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović u zgradi Predsjedništva primio Waleeda, odnosno Walida Sharabija, egipatskog političkog aktivistu iz krugova bliskih Muslimanskom bratstvu. Sharabi je egipatski državljanin, bivši sudija u egzilu i istaknuta figura pokreta „Judges for Egypt“ te koalicije „Alliance to Support Legitimacy“, struktura koje su međunarodno poznate kao pro-Morsi i pro-Ikhwan mreže.

Nakon susreta u Sarajevu upravo je on na društvenim mrežama objavio fotografije s Izetbegovićem, što je u arapskim i regionalnim medijima izazvalo snažne reakcije zbog političke simbolike tog događaja. U to vrijeme susret je predstavljan kao dio šire međunarodne komunikacije, no danas, nakon što Washington jasno poručuje da određeni ogranci Muslimanskog bratstva predstavljaju sigurnosnu prijetnju i da spadaju u kategoriju terorističkih organizacija, taj prijem u najvišoj instituciji države dobija sasvim drugačiju težinu.

Walid Sharabi

ARHIVA -

Slučaj Sharabi nije jedini koji se dovodi u vezu s bošnjačkim političkim vrhom. Bivša ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković imala je susrete s Yusufom al-Qaradawijem, čovjekom kojeg brojni međunarodni izvori godinama opisuju kao ključnu ideološku figuru Muslimanskog bratstva i jednog od najutjecajnijih ljudi unutar njegove globalne mreže. I ti kontakti su tada objašnjavani kao dio diplomatske i vjerske komunikacije, ali američka odluka iz 2026. godine mijenja perspektivu: ono što se ranije relativiziralo kao politički dijalog danas se posmatra kroz prizmu mogućeg sigurnosnog rizika i ozbiljne političke neodgovornosti.

Bisera Turković s Yusufom al-Qaradawijem

ARHIVA -

Sjedinjene Države su ovom odlukom povukle jasnu liniju, poručivši da neki ogranci Muslimanskog bratstva više ne mogu biti tretirani kao sporni politički pokreti, nego kao strukture koje predstavljaju prijetnju međunarodnoj sigurnosti. U tom svjetlu činjenica da je egipatski aktivista iz pro-Ikhwan kruga bio primljen u Predsjedništvu BiH, kao i da su bh. zvaničnici održavali kontakte s ljudima koji se godinama vežu uz tu ideološku mrežu, postaje pitanje koje se više ne može gurati pod tepih. Ovdje nije riječ o sudskoj odgovornosti Bakira Izetbegovića ili Bisere Turković, jer za to ne postoje dokazi, ali jeste riječ o političkoj odgovornosti ljudi koji su u ime države ulazili u odnose s krugovima koje danas najveća svjetska sila označava kao terorističke.

Državni dužnosnici imaju obavezu znati s kim se sastaju i kakvu poruku time šalju, ne samo domaćoj javnosti nego i međunarodnim partnerima. Američka odluka danas nameće jednostavno, ali neugodno pitanje: zašto su najviši bošnjački politički predstavnici održavali kontakte s ljudima i strukturama koje se sada nalaze u krugu organizacija koje Washington smatra ozbiljnom prijetnjom, i ko će preuzeti političku odgovornost za posljedice takvih poteza.

Dnevnik.ba