Njezin otac Dieter, koji je zajedno s njom ronio kada se nesreća dogodila, otputovao je u Austriju još u srijedu, nakon što je dao iskaz policiji. Neposredno nakon nesreće bio je u tolikom šoku da s istražiteljima uopće nije mogao razgovarati. U golemom je šoku i nesposoban za razgovor bio i mladić koji je upravljao gliserom, tako da je njegov iskaz također bio odgođen. Kako se neslužbeno doznaje, riječ je o 25-godišnjaku, navodno iz Zadra, koji je u Malinsku došao odraditi sezonu. Upravljao je, kako su rekli svjedoci, gliserom za parasailing, za jednu tvrtku sa sjedištem u Kraljevici koja u Malinskoj ima ispostavu za vodene sportove. U trenutku nesreće gliser nije vukao padobran.
Obitelj Heinzl angažirala je riječkog odvjetnika Ivana Primorca da ih zastupa. On je to potvrdio, rekavši samo da ih zastupa s obzirom na to da oni “imaju poziciju oštećenika u okviru kaznenog postupka”. Budući da je istraga nesreće još uvijek u tijeku, Primorac je rekao da nikakve detalje Heinzova iskaza, niti bilo kakva druga saznanja, ne smije otkrivati, piše Jutarnji list.
Iskusni ronioci
Kako su rekli prijatelji Heinzovih, Dieter i Verena u Malinsku su došli roniti. To im je bio prvi posjet tom krčkom naselju i trebali su ostati nekoliko dana. Verena je dala završne ispite na bečkom sveučilištu ekonomije i poduzetništva i te je došla roniti s ocem, što je bila strast koju su zajedno dijelili, nakon čega je trebala nastaviti godišnji odmor s prijateljicom. Iako je bila vrlo mlada, bila je jako iskusna u ronjenju, prošla je akademiju ronjenja na Filipinima, ronila je po cijelom svijetu i imala je i licencu instruktorice ronjenja.
Njezin je otac također vrlo iskusan ronilac, s licencom i 50-godišnjim iskustvom. Prema navodima Heinzovih prijatelja iz Malinske, koji ne žele da im se spominju imena, odvjetnika su angažirali nakon što su na hrvatskim portalima pročitali da se nesreća dogodila 300 metara od obale, što je granica do koje je glisiranje strogo zabranjeno. Ta je, pak, informacija proizašla iz službenog priopćenja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u kojem se izričito navodi da je austrijska državljanka tragično stradala “na poziciji 300 metara od obale, ispred mjesnoga hotela u Malinskoj”.
- To jednostavno nije točno i morali smo reagirati. To se dogodilo puno bliže obali - rekla je prijateljica Dietera i Verene, a njezinu tvrdnju potvrđuju i svjedoci nesreće.Upravo je lokacija nesreće, kako doznaje Jutarnji list, predmet vrlo opsežne istrage koju provodi DORH u suradnji s pomorskom policijom i Lučkom kapetanijom. Prijatelji Heinzovih tvrde da su Dieter i Verena u trenutku nesreće ronili na dah te da su bili uredno označeni ronilačkom bovom, čak i većom nego što je to propisano. To bi, pak, značilo da ih je gliser morao zaobići na najmanje 100 metara udaljenosti. Zbog toga su se, navodno, otac i kći osjećali sigurno dok su ronili, a to su činili tako da su se izmjenjivali u zaronu.
Ronili na dah
- Vidjeli su da gliser kruži u velikoj brzini i mislili su da će proći dalje, ali je krenuo direktno na njih - rekla je prijateljica obitelji.
Izvor Jutarnjeg lista ističe da je bovu policija izuzela kao dokaz. Tvrdi da su Verena i Heinz imali ronilačka odjela (to su, uostalom, potvrdili i svjedoci nakon što je unesrećena izvučena na obalu) i kompletnu ronilačku opremu, i to najsuvremeniju. Dieter se, naime, bavi prodajom opreme i prati sve trendove i tehnološka dostignuća.
Upravo zato, kako se neslužbeno doznaje, ključan dokaz mogao bi biti specijalni ronilački sat koji je imala nesretna djevojka, a koji je također izuzet u istrazi.
- To je oprema s računalom koje bilježi točno vrijeme svakog zarona i dubinu na koju se išlo. Radilo se o ronjenju na dah na 15-ak metara dubine - kaže izvor Jutarnjeg.
Upravo bi ta dubina mogla biti ključna kod određivanja točne lokacije nesreće. Naime, morsko dno se na toj lokaciji spušta te negdje 300 metara od obale dubina već prelazi 50 metara.
Riječki lučki kapetan Darko Glažar, pod čijom je ingerencijom kvarnerski akvatorij, također kaže da je istraga u tijeku pa ne smije otkrivati nikakve detalje.
Gdje je granica
Međutim, on tvrdi kako nije točno da se kupališna zona proteže do 300 metara od obale, odakle, pak, počinje granica za glisiranje.
- Da, točno je da glisiranje nije dopušteno 300 metara od obale. Ali, isto tako, kupališnom zonom se smatra područje do 100 metara od obale. Nakon toga u moru nemaju što tražiti ni kupači ni ronioci, osim ako se ne radi o organiziranom ronjenju, s označenom brodicom, voditeljem, dnevnikom ronjenja koji se predaje Lučkoj kapetaniji i tako dalje - rekao je kapetan Glažar.
Zonu od 100 do 300 metara opisuje kao svojevrsnu “tampon-zonu” unutar koje nije dopušteno glisiranje, ali ni kupanje i ronjenje. Na pitanje kako će kupač odrediti koliko je daleko od obale ako nema zaštitne mreže, što je ovdje, na mjestu na kojem se nesreća dogodila, bio slučaj, kapetan Glažar odgovara da je riječ o psihološkoj barijeri od 100 metara koju bi sam trebao procijeniti. Novinari su ga pitali i kako osoba koja upravlja gliserom može odrediti 300 metara od obale ako čamac nema za to specijaliziranu opremu, što je također u Malinskoj bio slučaj.
- I to određuje on sam. Pravilo je, ako nema opremu, kako je bolje da počne glisirati nakon 350, 400 metara nego nakon 280 - rekao je kapetan Glažar, ističući da ta “tampon-zona” postoji upravo zbog sigurnosti plivača.
Lučki kapetan ne želi prejudicirati mjesto nesreće, nego napominje da će se to odrediti istragom, nakon što bude okončana.
Rampa za vodene sportove je na molu tik do kupališta i kupači u Malinskoj često se žale na jurnjavu glisera i jet-skija dok su ljudi u moru. Svjedoci tvrde da je gliser kobnog dana jako brzo jurio i da nije ni čudo što nije vidio ljude u moru jer mu je prednji dio bio visoko podignut zbog glisiranja.