‘To je jedan običan građanin, bez mandata, ali imao je snage izazvati najveće kompanije u državi‘, pisao je još prošle godine dnevni list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).
Misionar za jedne, gnjavator za druge, taj borbeni 57-godišnji aktivist mudro izgleda - sijeda kosa, jasan pogled, kravata i moderne naočale, a u medijima je prisutan kao i u sudnici, gdje je poveo bitku za čišći zrak.
Savezni upravni sud u Leipzigu u utorak je načelno gradovima dopustio uvođenje zabrane prometa vozilima s dizel motorima u svrhu smanjenja štetnih čestica i plinova u središtima njemačkih gradova, zaključivši kako nema pravnih prepreka za zabranu dizelaša, ali da je gradovi moraju uvesti postupno te da moraju postojati i izuzeci npr. za male poduzetnike.
‘To je slučaj koji bi mogao promijeniti zemlju, njezinu mobilnost i industriju‘, zaključuje Suddeutsche Zeitung.
Resch poručuje da ‘nije neprijatelj dizela već prijatelj čistog zraka‘, osudivši upotrebu ‘kriminalne energije‘ od strane automobilskih giganata i popustljivost ‘teledirigirane‘ politike.
Jurgen Resch je rođeni aktivist kojeg je ščepao ekološki militarizam tinejdžera do te mjere da nikada nije završio studij javne uprave. Na čelu DUH-a nalazi se već 30 godina. Taj južnjak, koji se skrasio na desnoj obali Bodenskog jezera na raskrižju Njemačke, Austrije i Švicarske, veliki je ljubitelj životinja, posebice ptica.
Svoju prvu pobjedu odnio je početkom 80-ih zabranom Endrina, snažnog insekticida protiv voluharica koji se pokazao pogubnim i za brojne ptičje vrste.
No, tek je s otkrićem skandala u jesen 2015., kada je Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) utvrdila da su Volkswagen i Audi sofisticiranim metodama varali prilikom ekološkog testiranja skoro 500.000 novih vozila, Jurgen Resch postao poznat.
Njegovi kritičari ga optužuju za nezainteresiranost za posljedice zabrane dizela, kako za korisnike tako i za zaposlenike njemačke autoindustrije. Iz tih krugova stižu teške riječi kojima ga se ocrnjuje kao ‘lažnog Robin Hooda, bez ikakvog zazora i makjavelistički nastrojenog‘.
No, tu su i optužbe glede financiranja njegove udruge. S 80 stalno zaposlenih i godišnjim budžetom od osam milijuna eura, DUH jednu trećinu prihoda povlači iz sudskih postupaka povezanih sa "zaštitom potrošača", pretvarajući svoj pravni aktivizam u ekonomski model.
Udruga također prima donacije od ostalih tvrtki pa tako japanska Toyota, veliki konkurent Volkswagena, unazad 20 godina DUH-u godišnje isplaćuje desetke tisuća eura, navodi Hina.
Dnevnik.ba