Svakako najduža i najsadržajnija je bila rasprava oko naziva Ulice maršala Tita. Što se tiče bošnjačkog političkog spektra u Gradskom vijeću, očekivano su vijećnici iz SDP-a BiH nastupali nabrajajući “neupitne” ideološke mantre iz komunističkog razdoblja, dok je SDA u cijeloj toj raspravi ustvari “ucvikala”, na kraju držeći desno krilo SDP-u BiH.
S druge pak strane, za vijećnike iz HDZ-a BiH i HRS-a bila je to jedinstvena prilika za suradnju, te su zajednički razmontirali SDP-ovu partijsko-ideološku obranu maršala Tita ili “Ljubičice bijele”, kako ga je odmah na početku svog izlaganja ironično nazvao vijećnik HDZ-a BiH Vlatko Marinović.
Arman Zalihić (SDP BiH) je istaknuo da je Tito postavio temelje države BiH navodeći kako ne može slušati mirno da neki dovode njegov lik i djelo u negativan kontekst, također naglasivši: “To što su se dešavali neki zločini, to nije bilo dio sistema, znalo se da Tito vodi oslobodilački, antifašistički pokret”.
Vlatko Marinović (HDZ BiH) je istakao kako je Tito bio ideološki vođa i ključni donositelj odluka u bivšem totalitarnom režimu izgrađenom na kultu ličnosti upravo njega samoga kao tzv. “Ljubičice bijele”, pritom naglasivši da je sve totalitarne režime, u potpunoj istoj ravni u istome stavku nacizam, fašizam i komunizam, osudila konvencija Vijeća Europe čija je punopravna članica i BiH.
"Ne znam tko uopće danas može zanijekati poslijeratna masovna smaknuća, ubojstva i progone političkih neistomišljenika i smatram da jedino jasnim otklonom od svakog totalitarnog i zločinačkog režima možemo graditi društvo bez relativiziranja zločina, zločinaca i zločinačkih ideologija. Antifašizam je borba protiv fašista, ništa više i ništa manje od toga. U tom kontekstu osobno zagovaram antifašističke vrijednosti, međutim, ako tzv. bh. ljevica u 21. stoljeću nema ništa bolje ponuditi od iracionalnog obožavanja velikog, doživotnog i totalitarnog vođe, onda sam stvarno duboko zabrinut nad prazninom koja vlada u lijevom političkom spektru u BiH”, rekao je Marinović.
Ipak, na kraju te točke dnevnog reda, prijedlog HRS-a za izmjenom naziva Ulice maršala Tita u Ulicu kralja Stjepana Tomaševića nije dobio potrebnu većinu, obzirom da je krajnji rezultat glasio 15 glasova za (ZA su bili samo vijećnici iz HDZ-a BiH i HRS-a), 15 protiv i 2 “suzdržana”. Kako je HDZ BiH i najavio, vrlo vjerojatno jedini način rješavanja ovog problema bit će već na idućoj sjednici formiranje privremenog povjerenstva za izmjenu naziva ulica u Gradu Mostaru koje imaju poveznicu sa totalitarnom komunističkom ideologijom i režimom.
No, u sjeni te rasprave ostao je nešto kasniji žestoki obračun opet između Marinovića (HDZ BiH) i Zalihića (SDP BiH) na točki koju je Zalihić predložio o izmjeni Statuta Grada Mostara na način da se u Statut i Poslovnik doda nova četvrta funkcija, odnosno plaćeno radno mjesto i ured potpredsjednika Gradskog vijeća iz Kluba “ostalih”, kojeg danas čine Sanel Žuljević i Arman Zalihić iz SDP-a BiH, te Alis Čolaković iz SDA.
Marinović je uspio isprovocirati Zalihića ističući potpuni nedostatak reprezentativnosti i moralnog kredibiliteta tog Kluba, obzirom da u njemu nije zastupljen niti jedan predstavnik autohtonih nacionalnih manjina na prostoru Grada Mostara, odnosno niti najbrojnijih Albanaca, niti Roma, niti predstavnika židovske nacionalne zajednice, tražeći jasan odgovor od “ostalih” jesu li uopće u cijelom svom dosadašnjem mandatu razgovarali sa autentičnim predstavnicima autohtonih manjina, te što oni misle o prijedlogu SDP-a BiH koji traži još jednu funkciju, ured i plaćenu sinekuru potpredsjednika Gradskog vijeća na uštrb ostalih, pritom bezočno zanemarujući stvarne probleme tih ljudi i njihove stvarne predstavnike.
Rasprava je u jednom trenutku krenula u krivome smjeru, gdje je Zalihić očito isprovociran optužio Marinovića da “vrijeđa njegove osjećaje”, pritom ističući da se on izjasnio kao Hercegovac, te da ima prava predstavljati ostale. Ostala dvojica iz Kluba “ostalih” Čolaković (SDA) i Žuljević (SDP BiH) nisu iskoristili ovu priliku izjasniti se o svojoj nacionalnoj pripadnosti.
U kasnijoj raspravi s naglašeno povišenim tonovima, prijedlog SDP-a BiH o izmjeni i dopuni Statuta nije dobio potrebnu većinu.
Dnevnik.ba