Tihi preokret u sjeni rata: Kina jednim potezom spriječila globalni naftni šok

Unatoč velikom poremećaju u opskrbi izazvanom blokadom Hormuškog moreuza, kroz koji inače prolazi oko 14 milijuna barela sirove nafte dnevno, cijene nafte nisu dosegnule očekivanih 150 dolara po barelu. Ključnu ulogu u spriječavanju cjenovnog šoka odigrao je službeni Peking dramatičnim smanjenjem uvoza sirove nafte.

U razdoblju od veljače do lipnja, Kina je prepolovila svoj uvoz sirove nafte – za oko 5,5 milijuna barela dnevno – što je, prema procjenama stručnjaka, smanjilo cijenu nafte za više od 30 dolara po barelu. Za razliku od pada potražnje tijekom pandemije koronavirusa, kinesko gospodarstvo nastavilo je rasti, a smanjenje uvoza rezultat je sustavne državne politike.

Peking je utjecao na tržište putem tri ključne poluge:

1. Korištenje nacionalnih i komercijalnih rezervi: Kina je obustavila daljnje punjenje strateških zaliha te počela trošiti akumulirane komercijalne i plutajuće rezerve brzinom od oko 1,5 milijun barela dnevno.
2. Ograničenje izvoza derivata: Vlada je naložila domaćim rafinerijama obustavu novih izvoznih ugovora, čime je izvoz rafiniranih goriva smanjen za gotovo polovicu, usmjeravajući prerađivačke kapacitete na domaće potrebe.
3. Kontrola domaće potražnje: Povećana je uporaba električnih vozila, dio zračnog i cestovnog prometa preusmjeren je na željeznicu, dok je petrokemijska industrija dio sirovina iz nafte zamijenila ugljenom i plinskim nusproizvodima.

Zbog slabljenja utjecaja kartela OPEC i nesuglasica među njegovim članicama, tržišni analitičari ističu kako centralizirani model upravljanja u Pekingu omogućuje Kini preuzimanje uloge koju je nekada imao OPEC, no upozoravaju kako intenzivno trošenje vlastitih zaliha ne može trajati nedogledno.