“Svatko od nas mora znati da put u Europu podrazumijeva poštovanje ustavnog uređenja BiH i da njeno ustavno uređenje mora biti vidljivo i prepoznatljivo u procesu pristupanja EU”, poručio je Tegeltija.
On je rekao da je povjerenik EU za susjedstvo i pitanja proširenja Oliver Varhelji prilikom posjete Sarajevu prenio ohrabrujuće vijesti u smislu da je zapadni Balkan ponovo na agendi EU i jedan od prioriteta aktualne Europske komisije.
“Poslije izjava prethodnog sastava Europske komisije koji su na svom odlasku praktično zatvorili svako proširenje u EU, kada ovako nešto čujete zaista je ohrabrujuće za sve nas. Uz to i sam dolazak povjerenika Várhelyija i predstavljanje europskog-investicijskog plana, koji je veoma bogat za sve zemlje zapadnog Balkana s obzirom na to da u sebi nosi devet milijardi eura grant sredstava, onda su to zaista ohrabrujuće vijesti”, istaknuo je Tegeltija.
On je dodao da Europska komisija u ocjenama o napretku nije vodila računa o činjenici da nije bila formirana izvršna vlast na razini BiH i da se na planu ispunjavanja uvjeta na putu ka EU nije ništa radilo.
“Poslije toga susreli smo se i s pandemijom, ali kada Europska komisija pravi svoju ocjenu napretka, ona se ne bavi mnogo tim ‘subjektivnim’ slabostima bilo koje zemlje, pa ni BiH i zbog toga su oni u nekim poglavljima bili veoma strogi prema nama, navodeći da nije bilo nikakvog napretka”, pojasnio je Tegeltija.
Predsjedatelj Vijeća ministara je ocijenio da je u nekim oblastima bilo dobrog napretka, a na nekim umjerenog, te da su u Europskoj komisiji svjesni u kojoj je poziciji BiH, kao što su svjesni i napretka koji je napravljen u posljednjih pet, šest mjeseci, pogotovo kada se ima u vidu da neki procesi traju duže od 12 godina poput pokušaja da se održe izbori u Mostaru, da se utvrdi metodologija za izradu programa integriranja ili da nekoliko godina nije mogla da se usvoji Strategija reforme javne uprave ili Strategija za procesuiranje ratnih zločina.
“Niko do europskih dužnosnika u svojim javnim nastupima neće prihvatiti naše subjektivne slabosti, probleme u komunikaciji unutar BiH, ali izuzetno cijene ono što smo napravili u nekim od ovih oblasti. Također, oni se fokusiraju uvijek na onu oblast koja se za sve zemlje zapadnog Balkana pokazala kao najlošija, a to je vladavina prava, u kojoj i mi imamo nekoliko veoma važnih zakona koje moramo usvojiti u budućem razdoblju”, rekao je Tegeltija za RTRS.
On je ukazao da postoje neke stvari koje trebaju svima i o kojima postoji jasna sablasnost, ali postoje i one gdje je evidentan problem unutarnjeg konsenzusa.
“Zaista mislim da mi u BiH možemo doći do dobrih rješenja, poput zakona o javnim nabavama u koji se u cijelosti uključuje Gospodarska komora Republike Srpske zajedno s kolegama iz FBiH i skupinom stručnjaka koji pripremaju svoje viđenje ovog zakona koje ćemo zajedno uobličiti i predstaviti kao jedan zakon za koji smo sigurni da je dobar za gospodarstvo BiH. Ako je dobar za gospodarstvo BiH, ne vidim razlog da bi netko bio protiv njegovog usvajanja”, naglasio je Tegeltija.
Na pitanje je li moguće da BiH dobije kandidatski status do ljeta sljedeće godine, Tegeltija je odgovorio da je sve do BiH i njenog unutarnjeg dogovora.
“Osobno smatram da bi BiH trebala ispuniti sve potrebne uvjete da bi dobila kandidatski status 2021. godine. Napravili smo dovoljno iskoraka i pred nama su neke teme koje možemo riješiti. To bi bila veoma dobra poruka za sve, prije svega za investitore, koji zaobilaze BiH upravo zato što se govori da u BiH postoji politička nestabilnost i da nema sposobnost da napreduje ka EU”, istaknuo je Tegeltija.
On je naveo da unutar 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti na putu ka EU postoje pojedini uvjeti koji su čisto političke prirode i koji se nikada nisu postavljali prema bilo kojoj zemlji u fazi kandidatskog statusa, ali jesu u procesu daljeg približavanja prema EU.
“Siguran sam da ćemo mi ispuniti kredibilan broj uvjeta od tih 14 prioriteta koji će biti jasno prihvatljivi EU kako bi BiH dobila kandidatski status”, rekao je Tegeltija.
Dnevnik.ba