StoryEditor
Pierfrancesco Sacco

Talijanski veleposlanik odgovorio na navode nove premijerke o ‘vraćanju Dalmacije i Istre‘: "To su divne hrvatske regije "

Piše desk  /  20.11.2022., 13:49h

U ekskluzivnom intervjuu povodom 30. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa Hrvatske i Italije N1 je razgovarao s talijanskim veleposlanikom Pierfrancescom Saccom.

Veleposlanik govori o ponovno aktualiziranoj temi migrantske krize i ilegalnih migranata o kojoj će se raspravljati idućeg tjedna na izvanrednom sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje polove Europske unije. Veleposlanik Sacco odgovara i na zabrinute upite koji dolaze zbog ranijih izjava nove talijanske premijerke Meloni o "vraćanju Dalmacije i Istre".

Veleposlanik Italije u Hrvatskoj Pierfrancesco Sacco komentirao je prvo 30 godina diplomatskih odnosa dvije zemlje.

“U tih 30 godina koješta se dogodilo. Svijet se promijenio. Dogodilo se lijepih i ružnih stvari, no naše dvije zemlje u ta su tri, po mnogočemu nevjerojatna, desetljeća uvijek bile prijateljice. To prijateljstvo je proživjelo različite faze u kojima su dodavane nove cigle u izgradnji čvrstog i dubokog prijateljstva koje je iskreno i među našim narodima. Ta bliskost je naglasila važnost bliskosti dviju demokratskih, pluralističkih zemalja koje njeguju europske vrijednosti i načela. Ulazak Hrvatske u EU 2013., kao i ulazak Hrvatske u NATO ranije, bili su temeljni koraci. Zatim smo posljednjih godina osjetili potrebu da našem odnosu damo jači, prikladniji značaj uzimajući u obzir sadašnje prilike, izazove, prijetnje kao i nove mogućnosti koje sada želimo iskoristiti zajedno.”

Važnost solidarnosti

Govoreći o snazi Europe i padu projektila na Poljsku rekao je da je EU jaka civilna snaga i temeljni dio transatlantskog saveza.

“NATO jamči sigurnost svim svojim članicama. No, Europa raste i u smislu zajedničke obrane, a za Italiju je to neophodno. I Hrvatska je aktivna članica u izgradnji političkog, obrambenog i sigurnosnog identiteta Europe. Rat u Ukrajini nam je pokazao koliko je važna solidarnost u Europskoj uniji, kao i u okviru NATO-a. Ta solidarnost je i vidljiva jer otpor ukrajinskog naroda je, dopustite, moguć zahvaljujući snažnoj solidarnosti Zapada prema Ukrajini. Tu su Italija i Hrvatska zajedno na prvoj liniji, a vjerujem da je to bivanje zajedno, s istim stavom i solidarnošću naspram napadnute Ukrajine još jedna cigla u izgradnji tog našeg bilateralnog odnosa”, rekao je Pierfrancesco Sacco i dodao o problemu imigracije:

“Italija nije sama, u smislu da je pozornost Europe po pitanju epohalnog problema imigracije povećana. Sama je s još nekoliko manjih zemalja, poput Malte, Cipra, Grčke, no ustvari je usamljena u svom geografski središnjem položaju na Mediteranu. Dovoljno je letimično baciti pogled na geografsku kartu da primijetite kako je Italija geografski usred Mediterana. A preko 1.000 km kopnene granice koja prolazi kroz Hrvatsku (te Europsku uniju), u slučaju Italije govorimo o otprilike 8.000 km obale koja je lako dostupna bezbrojnim iskrcavanjima ilegalnih imigranata. U 2022. godini je sveukupan broj dosegao 90.000. Dakle, mi vrlo energično tražimo europsku solidarnost kako bismo se suočili s tim problemima i pouzdamo se u europsku solidarnost na sljedećim sjednicama u Bruxellesu, u prijedloge koji će biti izneseni i kojima će doprinijeti i Italija, te tu računamo i na hrvatsku solidarnost.”

“Svima je u interesu ulazak Hrvatske u Schengen”

Ističe da Italija godinama vrlo odlučno i dosljedno podržava važnost ulaska Hrvatske u schengenski prostor.

“Hrvatska je potvrdila da je spremna za ulaz u schengenski prostor prije tri godine, a Italija već tri godine to podržava”, rekao je i dodao:

“Jasno, svima je u interesu da Hrvatska postane dio tog mehanizma, a radi se o mehanizmu zaštite i jamstva granica zahvaljujući kojem možemo govoriti o ujedinjenoj Europi. O ujedinjenoj Europi govorimo i zahvaljujući Schengenu i zahvaljujući euru. Jer kad prelazimo iz jedne u drugu zemlju bez graničnih kontrola ili uz minimalne kontrole koje pojedina zemlja smatra potrebnima, tad se čovjek osjeća u Europi. A mi Talijani to podržavamo otkad je Hrvatska započela pristupne pregovore i snažno želimo da Hrvatska u potpunosti bude dio ujedinjene Europe, i u schengenskom prostoru i sa zajedničkom valutom eurom. To nam je svima u interesu.”

Nova talijanska vlada

Govoreći o domaćoj politici na pitanje koji su izazovi Italije u ovom trenutku s novoizabranom vladom, rekao je:

“Glavni izazov jest ponuditi sigurnost, prosperitet i održivost našim građanima, narodima i gospodarstvima, održivi rast, suočiti se s nastalom energetskom i sigurnosnom krizom, te raditi na ponovnoj uspostavi sigurnosti u Europi koja je neophodna i potrebna. U tom smislu, novoj talijanskoj vladi nužan je kontinuitet, za razliku od prethodnih vlada, a ponudila je program koji je demokratski izglasan od strane talijanskih glasača.”

Naglašava da dugotrajne vlade više nisu tako uobičajene kao posljednjih desetljeća ni u drugim europskim zemljama, a da su uzroci nestabilnosti političkog sustava brojni. Na izbore je u Italiji izašlo samo 64% glasača što bi za Hrvatsku bilo puno, ali za Italiju…

“Taj fenomen izborne apstinencije rastući je fenomen, rekao bih, posvuda. To je izazov s kojim se svi politički sustavi moraju suočiti: Trebaju uvjeriti glasače da izađu na izbore nudeći im politiku kojom bi se riješili problemi i potrebe građana. Kad javno mnijenje percipira da je do promjene došlo, vjerujem da će broj glasača koji izlaze na birališta opet početi rasti”, rekao je Sacco.

Talijanske zajednice u Hrvatskoj

Na pitanje kako vidi život talijanskih zajednica u Hrvatskoj odgovara:

“Svaki put kad idem na poslovne sastanke i susrete s našom zajednicom, ne samo u Istru i Rijeku kamo ću se vratiti krajem studenog, već i u Zadar, Split gdje također imamo aktivne zajednice, uvijek ustanovim da postoji divna interakcija između naše zajednice, naše nacionalne manjine i sredine, zajednice u kojoj žive. To me se uvijek najviše dojmi. Većinska zajednica redovito ugošćuje aktivnosti naših zajednica te naše zajednice često i rado surađuju s takozvanom većinskom populacijom.”

“Rekao bih da smo u posljednih šest godina još pojačali naše bilateralne odnose i dalje ih jačamo kako bismo im dali strateško dostojanstvo koje zaslužuju, a suradnja talijanskih vlada u posljednjih šest godina i hrvatske vlade predvođene premijerom Plenkovićem stalno raste, sistematična je i vrlo raznolika u mnogim područjima, posebice u gospodarskom i trgovinskom, gdje smo postigli doista izvanredne rezultate”, dodaje Sacco.

“Desničarska vlada kakve nije bilo od Drugog svjetskog rata”

Meloničinu vladu kritiziraju kao desničarsku vladu kakve nije bilo od Drugoga svjetskog rata u Italiji. O tome koliko je to istina Sacco kaže:

“Vrlo sam pozorno pratio osvrte i komentare i svi su mi se učinili vrlo zanimljivima i dostojnima pomne analize jednog veleposlanika. No, želim reći da je to pojam dvadesetostoljetne ideje desnice, ljevice, ekstremne desnice i ljevice… Radi se o pojmovima koje danas treba utvrditi i potkrijepiti činjenicama… A nova talijanska vlada ima činjenični dokaz dugog kontinuiteta s obzirom na trajnu europsku i atlantsku orijentaciju Italije koja je jedna od zemalja suosnivačica Europske unije, jedna od suosnivačica eura i suosnivačica NATO-a.”

Nakon pobjede pojavilo se mnogo članaka koji su spominjali ono što je Meloni spomenula na Facebooku, spominjala je vraćanje Istre i Dalmacije Italiji. Na pitanje kako to komentira, Sacco odgovara:

“Istra i Dalmacija su divne hrvatske regije u kojima ljudi gaje velike simpatije prema Italiji, brojne su kulturalne, društvene, gospodarske i političke veze s Italijom, što nas ispunjava zadovoljstvom i ponosom. Mnogi talijanski turisti, kopnom i morem, dolaze i nastavit će dolaziti u te prekrasne hrvatske regije.”

Na kraju je naglasio da mu je želja da se odnosi između dvije zemlje nastave razvijati i rasti kao posljednjih godina.

“Italija je ove godine opet prvi hrvatski gospodarski partner. Rastu investicije, poduzetničke suradnje, kulturna razmjena s novim sporazumom o kulturnoj, jezičnoj, obrazovnoj, znanstvenoj, tehnološkoj suradnji koja je u realizaciji. Volio bih i siguran sam da će se to sve nastaviti, uz prioritet zajedničke pozornosti koju će obje zemlje posvetiti zelenoj i digitalnoj tranziciji jer zajedničko nam je i predivno Jadransko more koje predstavlja i kulturni i civilizacijski bazen te se skupa sa Slovenijom u okviru trilateralne inicijative zalažemo za razvoj održivog gospodarstva na Jadranu koji trebamo štititi kao veliko i važno zajedničko dobro, a sve to, vjerujem, u sljedećih će se deset godina još više razvijati, poput lavine.”

Dnevnik.ba

28. siječanj 2023 06:18