Nakon munjevite ofanzive dok su se strane snage pod američkim vodstvom povlačile nakon 20 godina neuvjerljivog rata, talibani su ušli u prijestolnicu 15. augusta 2021. godine, dok je predsjednik koji je uživao američku podršku, Ashraf Ghani, pobjegao i afganistanske snage sigurnosti, uspostavljene uz dugogodišnju podršku Zapada, raspale su se.
- Na drugu godišnjicu osvajanja Kabula, želimo da čestitamo mudžahidima (svetom ratnicima) narodu Afganistana i zamolimo ih da zahvale Uzvišenom Allahu na ovoj velikoj pobjedi - izjavio je portparol talibana Zabihulah Mudžahid.
U utorak, koji je proglašen praznikom, u glavnom gradu bilo je pojačano obezbjeđenje, a vojnici su pojačali provjere.
Očekivale su se parade talibana tokom cijelog dana, a nekoliko odjeljenja, uključujući ministarstvo obrazovanja, održalo je skupove kako bi proslavili godišnjicu.
- Sada kada je u zemlji obezbijeđena ukupna sigurnost, cijelom teritorijom zemlje upravlja se pod jednim rukovodstvom, uspostavljen je islamski sistem i sve je objašnjeno iz ugla šerijata - kazao je Mudžahid.
Afganistan uživa mir kakav nije viđen decenijama, ali UN tvrde da su ipak zabilježeni deseci napada na civile, od kojih su za neke preuzeli odgovornost suparnici talibana iz radikalne grupe Islamska država.
Za mnoge žene, koje su uživale široka prava i slobode tokom dvije decenije vladavine administracija koje je podržavao Zapad, njihov položaj postao je težak od povratka talibana na vlast.
- Prošle su dvije godine otkako su talibani preuzeli vlast u Afganistanu. Dvije godine koje su promijenile živote afganistanskih žena i djevojaka, njihova prava i budućnost - navodi Amina Mohammed, zamjenica generalnog sekretara UN-a, u saopćenju.
Mudžahid u svojoj izjavi nije spomenuo sporno pitanje ženskog obrazovanja.
Djevojčice starije od 12 godina uglavnom su isključene iz nastave otkako su se talibani vratili na vlast. Za mnoge zapadne vlade, zabrana je glavna prepreka svakoj nadi u formalno priznanje talibanske administracije.
Talibani, koji kažu da poštuju prava u skladu sa svojim tumačenjem islamskog zakona, također su spriječili većinu afganistanskog ženskog osoblja da radi u humanitarnim agencijama, zatvorili su kozmetičke salone, zabranili ženama da idu u parkove i ograničili putovanja za žene u odsustvu muškog staratelja.
Novinarstvo, koje je također procvjetalo u dvije decenije prozapadnih administracija, značajno je potisnuto.
Pritvaranje medijskih radnika i aktivista civilnog društva, uključujući istaknutog zagovornika obrazovanja Matiullaha Wesu, izazvalo je uzbunu među grupama za ljudska prava.
Talibani nisu detaljno komentirali ta pitanja, ali tvrde da njihove službe za provođenje zakona i obavještajne agencije istražuju aktivnosti koje smatraju sumnjivim i da traže objašnjenja.
Pad razvojne pomoći doveo je do smanjenja mogućnosti zapošljavanja i bruto domaćeg proizvoda, a UN procjenjuje da je potrebna humanitarna pomoć za više od dvije trećine stanovništva, prenosi Reuters.