Potrošnja na oružje, prilagođena za inflaciju, porasla je prošle godine 0.7% posto, na 2.112 bilijuna dolara, izvijestio je SIPRI u jutros, a podatci su objavljeni na njihovim internetskim stranicama. Zemlje su više trošile na oružje i u dvije godine pandemije, ističu u institutu, prenosi geopolitika.news.
“Vojna potrošnja dosegnula je rekordne razine unatoč ekonomskim posljedicama pandemije”, istaknuo je viši istraživač SIPRI-jevog Programa vojne potrošnje i proizvodnje oružja Diego Lopes da Silva. Unatoč većem iznosu, udio vojne potrošnje u globalnom BDP-u smanjen je za 0.1 posto i bio je 2.2 posto BDP-a država svijeta.
Najviše su na oružje prošle godine trošili SAD, Kina, Indija, UK i Rusija. Ovih 5 zemalja zajedno čine 62% vojnih ulaganja na svijetu.
Američka potrošnja na oružje pala je 1.4 posto, na 801 milijardu dolara, s udjelom u BDP-u od 3.5 posto. Pad odražava i smanjenu potrošnju na istraživanje i razvoj, ali SAD se, po svemu sudeći, i dalje fokusira na “tehnologije nove generacije”, primjećuju u SIPRI-ju.
Ruska potrošnja porasla je prošle godine 2.9 posto, na 65.9 milijardi dolara, s udjelom u BDP-u od 4.1 posto. Veća izdvajanja za oružje omogućile su više izvozne cijene energenata, a vremenski su se poklopila s pripremama invazije na Ukrajinu, primjećuju u SIPRI-ju.
Kina, drugi najveći vojni potrošač u svijetu, dodijelila je 2021. svojoj vojsci oko 293 milijarde dolara, što je povećanje od 4.7 posto u odnosu na 2020. Vojna potrošnja Kine rasla je 27 uzastopnih godina.
Godine 2021. vojni proračun Irana porastao je prvi put u četiri godine, na 24.6 milijardi dolara.
Indija je na vojsku potrošila 76.6 milijardi dolara i zauzela je treće mjesto u svijetu. To je porast za 0.9 posto u odnosu na 2020. i za 33 posto u odnosu na 2012. U nastojanju da se ojača domaća industrija oružja, 64 posto izdataka u vojnom proračunu za 2021. bilo je namijenjeno za nabavu oružja domaće proizvodnje.
Ukrajina je od ruskog pripojenja Krima 2014. godine jačala obranu, povećavši potrošnju na oružje od tada za čak 72 posto. U 2021. potrošnja je ipak pala, na 5.9 milijardi dolara, s udjelom u BDP-u od 3.2 posto, izračunao je SIPRI.
Dnevnik.ba