Svetište sv. Jakova Markijskog u Deževicama u Kreševu je kulturni krajolik povezan s povijesnim, vjerskim, kulturnim i simboličkim vezama, uključujući elemente prirodnog područja. Vizualno upečatljiv element čini spilja u kojoj se nalazi vrelo, a koje ne izvire iz nje. Voda iz vrela smatra se čudotvornom, tako da svetište posjećuju deseci tisuća hodočasnika svake godine.
Ono datira iz 15. stoljeća i posvećeno je fra Jakovu Markijskom (1391. - 1476.) talijanskom franjevcu, propovjedniku, piscu i vikaru Bosanske vikarije od 1435. do 1438. godine.
Nacionalni spomenik Pošta u Sarajevu ima povijesnu, društvenu, umjetničku i estetsku vrijednost. Zgrada je sačuvala visok stupanj autentičnosti kroz atribute oblika i dizajna, korištenja i funkcije, položaja i smještaja u prostoru, te je visok stupanj integriteta izražen kroz atribute njene fizičke cjelovitosti, kontinuiteta uporabe i vizualnog integriteta.
Prilikom projektiranja zgrade Pošte na Obali u Sarajevu, arhitekt Josip Vancaš je primijenio, za to doba, najsuvremenija tehnička rješenja, armirano-betonske konstrukcije i instalacije (centralno grijanje toplim zrakom), zgrada je krakom pruge koja ulazi u dvorište povezana sa željezničkom mrežom, tako da arhitektonska rješenja objekta proizlaze iz njegove funkcije, a unutarnja dispozicija objekta ima svoj odraz i u vanjskoj modulaciji volumena objekta.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je na sjednici također usvojila izmjene i dopune ranije donesenih odluka za nacionalne spomenike: Povijesno područje – Stari grad u Kreševu, Stari jevrejski hram (Il Kal Grandi-Veliki hram, ili Il Kal Vježu - Stari hram) u Sarajevu, Željeznička stanica Bistrik u Sarajevu, Graditeljska stambena cjelina poznata kao kuća Alije Đerzeleza u Sarajevu.
Također se izmjene i dopune odnose i na nacionalne spomenike: Ambijentalna cjelina – Hadži Sinanove (Silahdar Mustafa-paše) tekije sa Sarač Alijinom džamijom i mezarjem uz nju u Sarajevu, Narodno pozorište Republike Srpske u Banjoj Luci, Palača banskog dvora u Banjoj Luci, Sokolski dom u Banjoj Luci, Palata Ješue D. Saloma na Obali Kulina bana 20 u Sarajevu, Zgrada Narodne (Centralne) banke u Sarajevu s pokretnom imovinom, te Ženska gimnazija u Sarajevu.
Sve usvojene izmjene i dopune za od ranije proglašene nacionalne spomenike odnose se na kategorizaciju i redefiniranje mjera zaštite sukladno trenutačnom stanju tih dobara, priopćeno je iz Komisije.
Dnevnik.ba