Danas je više od trećine svih švedskih stanovnika stranog porijekla i njihov udio nastavlja rasti zahvaljujući kontinuiranim imigracijskim i demografskim trendovima koji uključuju i razlike u stopama plodnosti.
Koristeći standardnu demografsku metodu, takozvanu metodu kohortnih komponenata, Tarvainen je zaključio da će prema nepromijenjenoj imigraciji etnički Šveđani biti brojčano u manjini do 2065. godine.
Demografske promjene donijet će i velike društvene promjene. Prema njegovim riječima, 2100. godine u Švedskoj će biti jednak broj muslimana kao i etničkih Šveđana.
"Švedski parlament jednoglasno je odlučio 1975. godine da je Švedska multikulturalna zemlja. U to vrijeme više od 40 posto imigranata činili su moji sunarodnjaci Finci. Situacija se promijenila, 2019. godine 88 posto doseljenika nije bilo sa Zapada, a 52 posto su bili muslimani. Tako se dogodila ogromna kulturna promjena u imigrantskoj populaciji, jer se njena najveća skupina promijenila iz Finaca u muslimane", kaže Tarvainen u svom komentaru u listu Folkbladet, prenosi Klix.ba.
Danas su, kaže, uvjeti drugačiji, jer se veliki dio imigranata ne asimilira, odnosno ne integrira se uspješno u društvo.
"Umjesto toga, oni formiraju svoja područja, koja se obično nazivaju područjima isključenosti, osjetljivim oblastima ili zonama zabranjenog ulaska, koje su uglavnom paralelna društva s drugačijim načinom razmišljanja i načinom života", izjavio je, dodavši da to rezultira smanjenjem povjerenja i socijalne kohezije.
Tarvainen je kazao i da će se, ako i kada etnički Šveđani postanu manjina, tempo demografskih promjena vjerojatno dodatno povećati jer će većina ljudi sa stranim porijeklom olakšati imigraciju vlastitoj etničkoj grupi.
"Istaknuti švedski inženjeri i poslovni ljudi pobrinut će se da se švedska ekonomija ne uruši. Ali švedsko društvo i kultura će izgubiti vodeću poziciju. Ovaj demografski razvoj se može zaustaviti, ali zahtijevat će radikalne promjene u imigracijskoj politici. U povijesno smo jedinstvenoj situaciji i mi sjevernjaci moramo započeti raspravu o imigraciji i očuvanju naših nacionalnih država", zaključio je Tarvainen.
Za nekoliko desetljeća od prihvaćanja masovne imigracije osamdesetih godina, Švedska se promijenila iz jedne od najhomogenijih europskih država u jednu od etnički najraznolikijih. U kombinaciji s demografskim trendovima, kao što su razlike u stopama plodnosti, udio stanovništva stranog porijekla je u stalnom porastu, navodi Sputnik.
Dnevnik.ba