To se događa nakon konstantnog smanjenja omjera kreditne nesposobnosti u cijeloj regiji tijekom posljednjih nekoliko godina, dok su se banke borile s naslijeđem međunarodne financijske krize 2008. godine.
Prema izvještaju, banke u regiji danas su u boljoj formi za suočavanje sa šokom i porastom NPL-a.
Imajući u vidu dosad neviđenu prirodu trenutne krize, još uvijek postoji neizvjesnost koliko će dubok utjecaj imati na banke i ekonomiju, iako, kao što izvještaj kaže, "blokade provedene u svim jurisdikcijama donijet će makroekonomske i sektorske kontrakcije, s vjerojatnim novim porastom NPL-a".
Predviđaju se tri vala novih NPL-ova, iako će to ovisiti o napretku pandemije i brzini oporavka ekonomije.
Predviđa se trenutno prilagođavanje "šiljaka" u četvrtom kvartalu 2020., nakon čega slijedi drugi, sporiji i rašireniji val iz drugog kvartala 2020. Zatim će uslijediti treći val krajem 2021. godine, "koji je posljedica udarnih učinaka kvarova između sektora i kroz lance opskrbe".
Izvještaj je također predložio niz mjera koje bi banke morale poduzeti kako bi spriječile da klijenti "u riziku" ne postanu uznemireni i tako smanje negativni utjecaj na njihove kreditne portfelje.
To započinje s pregledom njihovih kreditnih portfelja i prikupljanjem podataka o zajmoprimcima i relevantnim sektorima koji su pogođeni pandemijom, kroz izradu modela testiranja otpornosti na stres i izradu akcijskog plana za ublažavanje utvrđenih rizika.
Prema podacima Bečke inicijative, najmanji udio NPL-ova u ukupnim bankarskim kreditima u regiji jugoistočne Europe imale su Slovenija i Srbija sa stopama od 3,4 i 4,1 posto.
Dnevnik.ba