Kriza koja je uzrokovala porast cijena života, a koju su uzrokovali sve veće cijene energenata, galopirajuća inflacija i rat u Ukrajini, ima sve veći utjecaj na stanovnike Europe, pokazalo je istraživanje koje je francuska nevladina organizacija Secours Populaire provela u šest europskih zemalja, prenosi Index.hr.
Više od polovine (54 posto) od 6000 ispitanika diljem Francuske, Njemačke, Grčke, Italije, Poljske i Ujedinjenog Kraljevstva za Ipsos je u anketi kazalo da je njihova kupovna moć u posljednje tri godine značajno pala. Najviše je to zbog, kako kažu, većih cijena hrane i goriva, stanarina te računa za grijanje.
Najteže stanje u Grčkoj
Po istraživanju, najteže je u Grčkoj, u kojoj je čak 68 posto ispitanika kazalo da je njihova kupovna moć "značajno" ili "donekle" manja nego 2019., a Grčku prate Francuska sa 63 posto, Italija s 57 posto, Njemačka s 54 posto, Britanija s 48 posto i Poljska s 38 posto ispitanika koji se tako osjećaju.
Oko 80 posto ispitanika reklo je da je već moralo napraviti značajne kompromise kako bi se nosili s ovim izazovnim vremenima, a najčešće tako da su se odrekli putovanja (njih 62 posto), počeli štedjeti s grijanjem (njih 47 posto), više posuđivali od prijatelja i obitelji (njih 42 posto), našli drugi posao (40 posto) i preskakali obroke (njih 29 posto).
Diljem ovih šest zemalja, 64 posto ispitanika reklo je da im je sada "često" ili "ponekad" teško odlučiti kako dalje uštedjeti jer su već srezali sve što su mogli, dok ih je 28 posto reklo da su financijski preopterećeni već sredinom mjeseca, a 27 posto ih je strah da će izgubiti dom.
U prosjeku, 27 posto ispitanika u ovih šest zemalja kazalo je da je njihova materijalna i financijska situacija "nesigurna", a opisuju da bi "jedan neočekivani trošak mogao promijeniti sve", dok je 55 posto ispitanika reklo da su "oprezni".
Europljani strepe od budućnosti
No za mnoge budućnost izgleda još gore: većina Europljana (55 posto) kazala je da bi se kroz sljedećih nekoliko mjeseci mogli suočiti s rizikom od siromaštva. Jedan od pet ispitanika (17 posto) procijenio je da je ta mogućnost "jako izgledna".
Najzabrinutiji su Talijani i Grci, sa 70 i 68 posto "vrlo" ili "donekle" zabrinutih. Oko 47 posto ispitanika u Britaniji je kazalo da je rizik značajan, kao i 42 posto ispitanika u Francuskoj.
Najgore je roditeljima
Najveće opterećenje osjećaju roditelji, pokazalo je istraživanje. Velika većina roditelja (njih 72 posto) u ovih šest zemalja kazala je da su bili primorani štedjeti na svojim slobodnim aktivnostima (76 posto), tretmanima za uljepšavanje (72 posto) i odjeći (72 posto) kako bi očuvali kvalitetu života svoje djece.
Gotovo polovina roditelja u ovih šest zemalja (njih 48 posto) kazala je da redovito moraju štedjeti na vlastitoj prehrani kako bi nahranili svoju djecu, dok ih je 66 posto reklo da su morali srezati aktivnosti svoje djece, među kojima i proslave, te obilježavanje praznika. U prosjeku, 49 posto ispitanika koji su roditelji (među njima 50 posto ispitanika iz Britanije) reklo je da ih brine da u budućnosti neće moći pokriti potrebe svoje djece, dok ih je 33 posto reklo da se već sada ne mogu pobrinuti za raznovrsnu prehranu koju bi htjeli priuštiti svojoj djeci.
Istraživanje je pokazalo da među ovim zemljama postoji i značajna razlika u tome koje su grupe ljudi u najvećem riziku od siromaštva: u Njemačkoj su to umirovljenici, u Italiji mladi, a u Ujedinjenom Kraljevstvu samohrani roditelji.
Dnevnik.ba