Ministarstvo zdravstva Hrvatske prošle je godine Državnom odvjetništvu RH poslalo inspekcijski nalaz dva para transplantacija s nesrodnih živih donora, obavljenih u KBC-u Zagreb 2019. godne, prethodno ih ocijenivši krajnje suspektnim u smislu moguće trgovine organima, za UNU je potvrdio izvor blizak istrazi.
MZ je procijenilo da postojeći mehanizmi procjene i odobravanja transplantacija od živih nesrodnih donora nisu dovoljni da bi spriječili praksu etički neprihvatljivih postupaka, te preporučilo obustavu takvih transplantacija do izrade učinkovitijih metoda prevencije zloupotreba.
To znači izmjenu legislative i formiranje Nacionalnog bioetičkog povjerenstva, na što se još uvijek čeka, pa je obustava još na snazi.
Naime, dio struke smatra da bolnička etička povjerenstva nisu kompetentna za donošenje ovako kompleksnih odluka i da predmetima pristupaju s pozitivnim preduvjerenjem, jer postupak preporuča netko od zaposlenika iste bolnice.
Reagirali Ministarstvo zdravstva i HLK
Sve ovo potvrđuje dokumentacija u posjedu UNE, kao i izvori bliski ministarstvu, piše una.world.
Isti izvori tvrde da je na dojavu "anonimnih zdravstvenih djelatnika" i Ministarstva zdravstva reagirala i Hrvatska liječnička komora (HLK) koja je ocijenila da je transplantacijski tim Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplataciju koji je obavio zahvate odgovoran za etičke propuste.
Taj je nalaz HLK navodno bolnici poslala u veljači ove godine, no iz Komore to ne žele potvrditi.
Samo su šturo odgovorili da "Temeljem zakonskih propisa i općih akata, Hrvatska liječnička komora postupa po svim zaprimljenim prijavama te pri tomu surađuje s ostalim nadležnim institucijama, u skladu s ovlastima".
Sporne transplantacije napravljene su u Zavodu za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju, čiji je predstojnik akademik dr. Bojan Jelaković, a član transplatacijskog tima i predstojnik Klinike za urologiju akademik dr. Željko Kaštelan.
Bolnička služba za odnose s javnošću nije odgovorila na našu molbu za razgovor s ravnateljem KBC-a Zagreb dr. Antom Ćorušićem ili s dr. Kaštelanom.
Postupak transplantacije organa sa živog donora u Hrvatskoj je dopušten, no procedura obrade darivatelja i njegovih motiva je vrlo rigorozno definirana zakonom i podzakonskim aktima, kako bi se maksimalno smanjio rizik od trgovine organima.
Pravilnik o načinu i uvjetima odabira, procjene i praćenja zdravstvenog stanja živog darivatelja organa određuje da se prije uzimanja organa provede potpuna medicinska i psihosocijalna procjena darivatelja od strane "multidisciplinarnog stručnog tima koji je osposobljen i ima kompetencije za procjenu prihvatljivosti osobe za darivanje organa".
Po istom pravilniku, darivatelja o postupcima, dobrobitma i rizicima cijelog postupka treba informirati sasvim drugi tim od onoga koji će voditi transplantaciju.
Također je nužno dugotrajno praćenje zdravstvenog stanja i liječenje darivatelja organa "u slučaju utvrđenih prethodno postojećih ili stečenih stanja nepovezanih s darivanjem organa", a koja predstavljaju rizik za zdravlje, kao i "suradnja s izabranim doktorom medicine primarne zdravstvene zaštite u cilju pružanja optimalne skrbi darivatelju organa".
Darivatelj bubrega iz Srbije
Transplantacijski centar obvezan je osigurati redovite preventivne preglede darivatelja najmanje jednom godišnje.
Iz dokumentacije je vidljivo da je prvi par prethodno već odbijen u KB Merkur, o čemu je Ministarstvo zdravstva na vrijeme obavijestilo transplantacijski tim u KBC-u Zagreb.
Isto potvrđuje i zapisnik sa sastanka transplatacijskih timova u Ministarstvu zdravstva 16. listopada 2019. godine, koji su sazvala nacionalna transplatacijska koordinatorica u MIZ-u dr. Mirela Bušić i dr. Lada Zibar, predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju i nefrologinja Pododbora za transplantaciju bubrega pri Ministarstvu zdravstva i Pododbora za registar transplantiranih bolesnika pri Ministarstvu zdravstva.
Nadalje, bolnica nema multidisciplinarni stručni tim koji procjenjuje psihosocijalni status osobe i prihvatljivost za darivanje organa.
Darivatelj prolazi brojne preglede, u koje je uključena psihološka ili psihijatrijska obrada, ali cilj te obrade je da utvrdi postoji li psihološka kontraindikacija za darivanje organa.
Iako u pravilniku, među ostalim, stoji da „Psihosocijalna procjena iz stavka 1. ovoga članka mora uključiti ispitivanje odnosa potencijalnog darivatelja i primatelja, procjenu psihološke i socijalne prihvatljivosti osobe za darivanje organa te razlog darivanja.“, to sigurno nije predmet detaljne opservacije.
Znamo da je u prvom slučaju primatelj organa mladi muškarac iz Hrvatske, no njegov socijalni status nije naveden, niti je evaluiran odnos s donatorom.
S druge strane, darivatelj organa je mlađi muškarac iz Pančeva, vozač kamiona, dakle, osoba niskog socijalnog statusa, koja se predstavlja kao dugogodišnji prijatelj primatelja organa. U psihološkoj procjeni nalaze se dvije rečenice koje se bave tek sposobnošću pacijenta da shvati i potpiše informirani pristanak.
Taj je par prethodno više puta odbijen u KB Merkur.
Suspektni par s *Kosova
Nismo uspjeli doznati je li darivatelj iz Pančeva unesen u registar dobrovoljnih donora i prati li KBC Zagreb jednom godišnje njegovo zdravstveno stanje, što je zakonska obaveza.
U drugom se slučaju transplantacije radi o osobama s *Kosova, pri čemu je primatelj organa navodno državljanin Hrvatske.
Svjedoci tvrde da je hrvatska adresa ostala neupisana, kao i podaci o socio-ekonomskom statusu.
Pacijent je u KBC Zagreb primljen preko hitne službe, no u bolnici je odmah izazvao pažnju, kazavši da je transplantacija dogovorena za sedam dana.
Njegov darivatelj je, međutim, NK radnik s Kosova, pekar sa šestero djece, koji vrlo slabo govori hrvatski jezik, pa je pri pregledima koristio pomoć prevoditelja, primatelja bubrega.
Psihijatar je u obradi bio potpuno fokusiran na psihomotorne sposobnosti pacijenta, te je na koncu je zapisao da je rječ o osobi čije su intelektualne sposobnosti na granici slabijeg prosjeka.
Nakon površnog pregleda zaključuje da nema kontraindikacija da pacijent bude darivatelj organa.
Na unutarbolničku vijest o zahvatu s darivateljem iz inozemstva, odmah su reagirale tri udruge transplatiranih bubrežnih bolesnika, čiji su predstavnici Jozo Lončar i Stanko Anić s podacima o prvom paru već 2019. godine otišli ravnatelju KBC-a Anti Ćorušiću i sve prijavili.
"Pokojni Jozo i ja smo bili u šoku i odmah smo trčali Ćorušiću s kompletnom dokumentacijom. Nama je cijeli taj postupak bio potpuno nevjerojatan, od početka do kraja, pa smo Ćorušiću rekli da smjesta reagira, kaže danas Stanko Anić.
Prve reagirale udruge dijaliziranih i transplantiranih
Danas pokojni Lončar, bivši predsjednik Udruge dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih pacijenata KBC-a Zagreb, 2016. godine je optužio dr. Petra Kesa, bivšeg pročelnika Zavoda za dijalizu za korupciju i pozvao nadležne državne institucije da utvrde okolnosti pri nabavi opreme za dijalizu.
Kes je nakon toga podnio ostavku.
Dok su Lončar i Anić čekali na Ćorušićevu reakciju, takozvana "Udruga anonimnih medicinskih djelatnika RH", dakle, neregistrirana skupina zaposlenika bolnice, napisala je prijavu Hrvatskoj liječničkoj komori i Ministarstvu zdravstva.
U prijavi od 6. svibnja 2020. godine otvoreno tvrde da dva slučaja u KBC-u Zagreb potvrđuju da postojeći pravni okvir predstavlja rizik od zloupotrebe i manipulacije sustava u smislu trgovine organima.
Navode da je procedura prijema darivatelja i primatelja bila tolko ubrzana, da ni na tehničkoj razini nije mogla zadovoljiti sve što propisuje Konvencija Vijeća Europe protiv trgovanja ljudskim organima, koju je Hrvatski sabor potvrdio u veljači 2019. godine.
Osim podataka koje smo već iznijeli, prijavitelj tvrde da je darivatelj dva puta psihijatrijski evaluiran u KBC-u Zagreb, prvi put kada je odbijen u KB-u Merkur (ta bolnica nema psihijatriju), a drugi put kada je prihvaćen u njihovoj bolnici.
Takav postupak je krajnje neobičan i sumnjiv.
Obustava programa transplantacije sa živih donora
"Iako potpuno svjesni činjenice da se u ovoj prijavi proziva nekoliko vodećih ljudi iz transplatacijske medicine u RH, smatramo da ovakva sumnja u neetično postupanje, a koje prešućivanjem može dovesti do značajno težih posljedica po ovaj program, opravdava u potpunosti našu prijavu i u skladu je s Konvencijom Vijeća Europe, stoji u prijavi.
Začudo, promptno je reagiralo i Ministarstvo zdravstva.
Već u desetom mjesecu 2019. godine u prostorijama MZ-a održava se već spomenuti sastanak sa transplatacijskim centrima KB Merkur, KBC Zagreb, KB Dubrava, KBC Osijek KBC Split i Hrvatskim društvom za transplatacijsku medicinu.
Sastanak, je, prema dokumentaciji, sazvala dr. Lada Zibar, predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju HLK i nefrologinja Pododbora za transplantaciju bubrega pri Ministarstvu zdravlja i Pododbora za registar transplantiranih bolesnika pri Ministarstvu zdravlja i dr. Mirela Bušić, nacionalna transplantacijska koordinatorica u Ministarstvu zdravstva.
Svrha okupljanja bila je "da bi se osnažili mehanizmi za prevenciju i suzbijanje neetične prakse u darivanju i presađivanju organa", a povod "dva para transplantacija bubrega od nesrodnih darivatelja stranaca s Kosova i Srbije".
"Oba para su dobila sugladnost etičkog povjerenstva bolnice, te su transplantirana u KBC-u Zagreb (taj isti donor iz Srbije je prethodno odbijen u KB Merkur, o čemu je Ministarstvo pravovremeno informiralo voditelja tima za transplantaciju bubrega (prof. dr. sc. Bojan Jelaković, op.a.). Obzirom da se u oba navedena primjera radilo o nesrodnim davateljima strancima koji dolaze iz država niskog socio/ekonomskog statusa, postoji opravdana sumnja na moguću zloupotrebu temeljnih etičkih načela i postulata darivanja organa", stoji u zapisniku koji potpusuju Zibar i Bušić.
Već iduće godine u prepisci s KBC-om Zagreb, Bušić izražava stav da je "zbog uočene vulnerabilnosti programa transplatacije sa živih donora “potrebno privremeno zaustaviti program trasnplantacije bubrega s nesrodnih donora".
Iste godine, prema izvoru povezanom s ministarstvom, inspekcija Ministarstva zdravstva odlazi u KBC i nalazi brojne propuste, te spis prošle godine konačno šalje DORH-u.
Šutnja pred medijima
Martina Mihordin, glasnogovornica DORH-a, odgovorila je da je predmet u nadležnosti Županijskog državnog odvjetništva i da će oni odgovoriti na pitanje u kojoj je fazi provjera činjenica.
Prema našim izvorima, Hrvatska liječnička komora je u veljači ove godine napisala zadnje mišljenje koje potvrđuje da se transplantacijski tim KBC-a Zagreb, skupa s dr. Jelakovićem i dr. Kaštelanom, ogriješio o etička načela u navedena dva slučaja.
Zašto su oba slučaja važna?
Razlozi za to leže u stravičnim brojkama, ne samo u zvučnim imenma hrvatske medicine.
U svijetu preko milijun osoba čeka na transplantaciju organa, a godišnje se transplantira tek oko 100 tisuća organa. U EU se na organ prosječno čeka tri godine, a od sveukupnog broja bolesnih na listi čekanja, godišnje 30 posto dobije organ, 35 posto ostaje na listi čekanja i jednako toliko umre čekajući.
Potpuno je jasno kolika je motivacija za širenje crnog tržišta organa i koliko je važno poduzeti sve da se taj kriminal suzbije.
Čudo hrvatskog transplatacijskog programa počinje 2000. godine, uvođenjem posebnih organizacijskih mjera i nekih elemenata španjolskog modela (npr. uvođenje transplatacijskih koordinatora).
Od tada do danas stope presađenih organa kretale su se između 8,78 na milijun stanovnika na samom početku, do rekordnih 96,05 u 2011. godini. U pandemijskim godinama ta je stopa neznatno pala na još uvijek iznimno visokih 53,41 i 67,56 na milijun stanovnika.
Odlukom Hrvatskog sabora 2006. godine, 26. svibnja progašen je Nacionalnim danom darivanja i presađivanja organa i tkiva da bi, samo godinu dana nakon toga Hrvatska postala punopravna članica Eurotransplanta – ugledne međunarodne organizacije za dodjelu i razmjenu organa između osam država Europske Unije.
U posljednjih deset godina od ulaska u organizaciju Hrvatska je postala najuspješnija članica u programima transplantacije i jedna od najuspješnijih u svijetu.
Po broju transplantacija jetre Centar KB Merkur je najveći centar po volumenu u Eurotransplantu.
Na prvom smo mjestu u svijetu i po transplantacijama jetre, kojih se izvede 115-120 godišnje, a to konkretno znači da naši pacijenti imaju najveću dostupnost toj vrsti transplantacije, koja je, ako gledamo pojedinačne organe, najkompleksnija. Po broju transplantacija jetre Centar KB Merkur je najveći centar po volumenu u Eurotransplantu.
Dužnost da se ova dva slučaja raščiste do kraja ne proizlazi samo iz obaveze prema pacijentima, već i prema segmentu zdravstva koji je dosad bio netaknut.
Budući da se bolnica, Ministarstvo zdravstva i HLK očito ne žele očitovati o ovom slučaju i nisu posegnuli za sankcijama, očito je da bi sve rađe zataškali.
Obećani odgovor ŽDO-a nije stigao do zaključenja ovog teksta, piše una.world.
Dnevnik.ba