Odgovor na ovo pitanje čini se da sa sigurnošću jedino znaju radikalni trabanti SDfA stranke. Naime, grupica ljudi koji sebe nazivaju politolozima, analitičarima i stručnjacima, a čije su veze s vrhom Demokratske stranke i u manjoj mjeri SDA dokumentirane kako kroz prostor u udarnim terminima u njima bliskim medijima ili druženja na stranačkim sijelima tako i kroz činjenicu da su mnoge njihove opasne ideje u međuvremenu počeli ponavljati i Komšić i Izetbegović, ima rješenje, piše Avaz.
Koji mehanizam
Na Dodikove udare na državu i njen ustavni poredak oni predlažu da bošnjački prvaci urade još gore – izvrše udar na dejtonsku BiH i sruše ustavni poredak.
Ovi krugovi tako već danima šire teorije da bi probosanski političari (pritom ne precizirajući tačno koji) trebali pod hitno formirati vladu nacionalnog jedinstva i proglasiti BiH republikom, odnosno proglasiti vraćanje na scenu ustava koji je važio prije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Ovakve ideje su diletantske, nebulozne, ali i krajnje opasne iz više razloga. Prije svega, Bosna i Hercegovina i dalje ima svoje izvršne, zakonodavne i sudske institucije – Vijeće ministara, Parlamentarnu skupštinu s dva doma, Ustavni sud, Sud i Tužiteljstvo, uz prateće državne institucije od Oružanih snaga BiH, preko SIPA-e, do Carinske službe.
No, koji bi to tačno bio mehanizam „vraćanja“ Ustava Republike BiH? Dakako da oni ne očekuju da ga proglasi Parlamentarna skupština BiH, što je nemoguće s obzirom na strukturu i način odlučivanja. Nešto veće šanse imali bi u Parlamentu FBiH, no Federacija nije država, pa njihova vizija valjda podrazumijeva da se političari iz samo jednog naroda okupe na kakvoj livadi i kažu – “Dejton je mrtav, odsad važi Republika BiH!”
Možda ratom
I sve da se to i uradi – tko bi tu novu vladu i vlast točno priznao? Još važnije, čak da se to hipotetički i dogodi, da grupa političara jednostrano proglasi povratak Republike BiH, kako bi tačno uspostavili vlast nad 49 posto Republike Srpske i još oko 25 posto teritorije države na kojoj vlada HDZ, koji takvu državu zasigurno ne bi prihvatili? Možda ratom? Ili očekuju da im to netko drugi isporuči, možda NATO?
A Dodik bi, naravno, s radošću i ushićenjem dočekao takav potez. Ako bi na njegovo antiustavno djelovanje bošnjačka reakcija bila jednostrano proglašenje nekakve vlastite države i udar na kompletnu dejtonsku ustavnu strukturu, Dodik bi dobio upravo ono što želi – raspad države, u doslovnom smislu rušenje i nestanak njenih institucija i formiranje paradržave na teritoriji BiH, čija bi hipotetička vlast mogla sezati samo dotle dokle su Bošnjaci većina. Osim ako ne misle ratovati.
Jugoslavenska lekcija
Sličan scenarij događaose u slučaju raspada Jugoslavije. Naime, Miloševićevi silni udari na pravni poredak zemlje, od jednostranog ukidanja autonomija Kosovu i Vojvodini, preko uvođenja sankcija Sloveniji, do upadanja u monetarni sistem države, u konačnici su doveli do toga da Slovenija i Hrvatska u lipnju 1991. proglase nezavisnost. Prethodno je došlo do de facto raspada jugoslavenskih institucija, a Badinterova komisija u konačnici nije mogla ništa drugo zaključiti nego da se ta država raspala.
Nadati se da bošnjački političari iz svih stranaka imaju daleko više razuma, ali, ako se uzme u obzir da su ranije mnoge opasne i štetočinske ideje ove klike već usvajali neki od bošnjačkih lidera poput Željka Komšića, onda itekako imamo razloga strahovati od njihovih ideja.
Dnevnik.ba