Article_Top_970x250

Suci i tužitelji: Funkcija javna, imovina tajna

ne transparentnost

Suci i tužitelji: Funkcija javna, imovina tajna

svibnja 16, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: screenshot via CIN

Suci i tužitelji godinama odbijaju objaviti podatke o svojoj imovini. Uz brojne opstrukcije, otpore i negodovanja, Centar za istraživačko novinarstvo ih je prikupio i objavio.

Nakon godina čekanja da predstavnici pravosuđa učine dostupnim javnosti informacije o svojoj imovini, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je formirao bazu podataka koja sadrži biografije, podatke o primanjima, nekretninama, vozilima, ušteđevini, kreditima, dionicama i sudskim postupcima za 29 sudaca i tužitelja.

U bazi su, između ostalog, podaci o predsjedniku Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) Milanu Tegeltiji, potpredsjednicama Ružici Jukić i Jadranki Lokmić-Misirača predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine (BiH) Ranku Debevcu i drugim dugogodišnjim sucima i tužiteljima.

Osim nositelja pravosudnih funkcija koje bira i imenuje VSTV, u bazi su i podaci o četvero sudaca ustavnih sudova koje biraju nadležni parlamenti.

CIN će u narednom periodu bazu dopunjavati informacijama o ostalim rukovoditeljima pravosudnih institucija i drugim predstavnicima pravosuđa.

Sudci, tužitelji članovi njihovih obitelji, čiji se podaci trenutno nalaze u bazi, vlasnici su 94 nekretnine i skoro 330.000 kvadrata zemljišta u BiH i regiji. Njih četrnaestero imaju vozila čiju su vrijednost procijenili na više od 300.000 KM. Uz to, desetero ih je uspjelo uštedjeti 730.000 KM.

Podaci su potkrijepljeni s više od 120 službenih dokumenata.

Dvanaest sudaca i tužitelja nisu željeli dati dodatne podatke o svojoj imovini, a institucije su ignorirale zahtjeve novinara CIN-a da dostave biografije i podatke o plaćama pa su pojedini profili u bazi za sada nepotpuni.

„Predsjednik Osnovnog suda Brčko distrikta zaprima mnogobrojne zahtjeve za razgovore od lica koja se predstavljaju kao novinari portala, udruženja, ‘kuća’ čija kredibilnost i profesionalnost su upitni“, bio je dio odgovora Pravosudne komisije Brčko distrikta na molbu za razgovor s Jadrankom Grčevićem.

Grčević je na čelu brčanskog Osnovnog suda od njegovog osnivanja prije 18 godina. On je vlasnik ili nositelj prava gradnje na devet nekretnina u ovom gradu, među kojima su stambeno-poslovna zgrada, dvije kuće i dva poslovna prostora.

O svojoj imovini, između ostalih, nije želio razgovarati ni predsjednik Suda BiH Ranko Debevec.

Novinari CIN-a su istražili imovinu pojedinih sudaca i tužitelja protiv kojih se trenutno vode kazneni postupci. Jedan od njih, sarajevski kantonalni tužitelj Džemal Karić, vlasnik je trosobnog stana u glavnom gradu BiH, a prilikom pretresa njegovog sefa u banci pronađeno je i zaplijenjeno 340.000 KM gotovine.

Značajnu imovinu posjeduju sarajevska sutkinja Adisa Zahiragić i njena obitelj. Zahiragići su vlasnici pet stanova u Sarajevu i jednog u Neumu, a imaju i vikendicu, tri garaže i apartman na Bjelašnici.

„Primanja koja smo ostvarivali suprug i ja bila su visoka godinama“, objasnila je Zahiragić.

Među imućnijima je i republička javna tužiteljica Dragica Glušac. Ona je vlasnica dva stana i poslovnog prostora u Banjoj Luci, te apartmana u Herceg Novom, dok joj sin i kćerka posjeduju još tri nekretnine u Banjoj Luci i stan u Novom Sadu. Glušac je većinu nekretnina kupila u vrijeme kada je bila odvjetnica, te kaže da nema što skrivati.

„To nikakva nije tajna. Mi kad nešto kupimo, mi se čak i hvalimo jer mi imamo jako velike plaće“, rekla je za CIN.

Prema Zakonu o VSTV-u, suci i tužitelji svake godine podnose ovom vijeću financijske izvještaje u kojima navode što su tijekom godine radili i koliko novca su za to primili. Izvještaji uključuju informacije o bračnim drugovima i djeci s kojom žive.

Ti podaci nikada nisu bili dostupni javnosti.

CIN je 2015. godine zatražio imovinske kartone sudaca i tužitelja, pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama, ali je VSTV odbio dostaviti ih, uz obrazloženje da bi sucuima i tužiteljima njihova objava mogla nanijeti štetu i povrijediti privatnost.

U Agenciji za zaštitu osobnih podataka BiH su tada ovo odbijanje smatrali zloupotrebom prava, navodeći da se institucije neosnovano pozivaju na zaštitu osobnih podataka i donose proizvoljne odluke te da bi trebale cijeniti javni interes.

Sličnog su mišljenja bili i u Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH, smatrajući da imovina sudaca i tužitelja u demokratskom društvu ne smije biti zaštićeni podatak jer se radi o osobama od interesa za javnost.

„Pravo na uskraćivanje slobodnog pristupa informacijama organ bi trebao koristiti samo u slučajevima kada su potpuno ispunjeni uvjeti za to, a to nipošto ne treba biti paravan za skrivanje informacija zbog osobnih ili grupnih interesa“, piše u Preporuci iz 2015. godine.

Prema preporukama Europske komisije, VSTV je krajem rujna 2018. godine odlučio da će objaviti podatke o imovini. Usvojen je Pravilnik o podnošenju, provjeri i obradi financijskih izvještaja prema kojem je VSTV trebao provjeravati imovinske podatke, uspoređujući ih s drugim evidencijama.

To je bila jedna od najvećih promjena jer su do tada, kako su rekli u ovoj instituciji, imovinski kartoni popunjavani proizvoljno i bez kontrole.

Međutim, Udruženje sudaca Suda BiH je u siječnju 2019. podnijelo prigovor Agenciji za zaštitu osobnih podataka, ističući da Pravilnik „otvara mogućnost zloupotrebe financijskih podataka i ugrožavanje sigurnosti nositelja pravosudnih funkcija u cijeloj BiH“. Prigovoru su se pridružili Udruženje sudaca Republike Srpske i Udruženje sudaca u BiH.

Agencija je nakon toga zabranila VSTV-u obradu ovih podataka, navodeći, između ostalog, da je uvid u bankovne evidencije sudaca i tužitelja dopustiv samo u slučajevima kada bi se protiv njih vodila istraga. Agenciji je sporno i to što su Pravilnikom data veća ovlaštenja VSTV-u nego što to predviđa Zakon o VSTV-u.

„Agencija je utvrdila da je Vijeće donijelo Pravilnik kojim su nametnute obaveze i izvršeno miješanje u pravo na privatnost sudaca, tužitelja i njihovih srodnika“, zaključili su.

VSTV je odlučio da će tužiti Agenciju, a objavljivanje imovine sudaca i tužitelja je stavljeno na čekanje.

Alberto Cammarata, koordinator politike europskih integracija za BiH, rekao je na sjednici VSTV-a da je time poslana razočaravajuća poruka javnosti i Europskoj uniji te da je „tužno da to dolazi od onih koji bi trebali voditi primjerom kada je u pitanju transparentnost i odgovornost“, prenosi N1, a ostatak pročitajte OVDE.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250