Snimka vožnje brzinom do 232 km/h, na Jadranskoj magistrali iznad Dubrovnika, vozača u kombinezonu tvrtke Rimac, u supersportskom automobilu Rimac Nevera, u okviru tržišne prezentacije, užarila je internet. Što bi se dogodilo da je 2,2 tonski električni bolid, a sve se odvijalo na cesti s razmjerno intenzivnim dvosmjernim prometom, izgubio kontrolu?, piše Željko Marušić za Autoportal.
Enormnom kinetičkom energija (raste s kvadratom brzine), kakvu oslobađa osrednja bomba, napravio bi masakr. Što bi se dogodilo da je pri naglom ubrzanju, a svaki se kotač pokreče posebnim, elektromotorom otkazao jedan od njih? Rimac Nevera koristi tehnologiju pokretanja svakog kotača posebnim elektromotorom, dakle bez mehaničkih diferencijala koji povezuju nasuprotne kotače na jednoj osi, koju je 1900. (!) projektirao Ferdinand Porsche u električnom automobilu Lohner-Porsche.
Ta tehnologija omogućava veću učinkovitost, manju masu, bolje performanse… Idealna je za promociju, ispitivanje krajnjih limita, vožnju u posebnim okolnostima. Sve je super, osim sigurnosti. Zašto danas električni Porsche Taycan Turbo S, kao i Tesla Model S i ostali, ne koristi tu tehnologiju koju je utemeljitelj tvrtke osmislio i uveo prije 121 godinu (pa je od nje odustao)?
Umjesto toga jedan elektromotor preko diferencijala i pogonskih vratila pokreće prednje, a drugi, na isti način stražnje kotače, premda se time znatno povećavaju troškovi proizvodnje, masa, masa i mehanički otpori? Smanjili bi troškove proizvodnje, poboljšali performanse i povećali doseg? Sigurnost! Rimac Nevera je s pravom hrvatski ponos, prije službene prezentacije ispunili su sve sigurnosne standarde, ali krajnje dosege električnog pogona, s četiri odvojena motora ukupne snage 1914 KS, smije otpuštati samo na zatvorenim i posebno pripremljenim stazama.
Vožnjom takvim automobilom brzinom do 232 km/h, na Jadranskoj magistrali, pogažene su sve norme cestovnog prometa i prometne sigurnosti, a naš Zakon o sigurnosti prometa na cestama, i Kazneni zakon, članak 226., koji definira ‘obijesnu vožnju‘ ismijali i učinili anakronim. Ova je situacija usporediva sa sumanutom vožnjom Marina Kameničkog, Mercedes-AMG-om, brzinom 195 km/h zagrebačkom Ilicom, u kolovozu 2018., kad su poginule dvije osobe, a ishod je mogao biti i gori.
Riječ je o prometnom terorizmu, kaznenom dijelu ubojstva u pokušaju, u cestovnom prometu. Zbog toga bi policija trebala uhititi dotičnog vozača, a vozilo, koje je u toj situaciji pretvoreno u oružje za ubijanje, zaplijeniti.
Dnevnik.ba