Naime, Centralna banka Bosne i Hercegovine raspolaže podacima o neto prilivima direktnih stranih investicija po godinama, počev od 2004. godine kada je CBBiH počela prikupljati, obrađivati i objavljivati ove podatke, piše Klix.ba.
Pogledamo li tabelu postaje jasno kretanje direktnih stranih investicija. Zanimljiv je rezultat usporedbe 2004. i 2018. godine gdje je razlika od nešto više od 20 milijuna KM indikativna relativno maloj razlici među anualnim akumulacijama.
2004. – 805,2 miliona KM // 2012. – 601,1 miliona KM
2005. – 552,3 miliona KM // 2013. – 407,1 miliona KM
2006. – 864,8 miliona KM // 2014. – 811,1 miliona KM
2007. – 2,60 milijardi KM // 2015. – 636,9 miliona KM
2008. – 1,34 milijardi KM // 2016. – 618,4 miliona KM
2009. – 351,9 miliona KM // 2017. – 780,6 miliona KM
2010. – 599,7 miliona KM // 2018. – 783,4 miliona KM
2011. – 698,6 miliona KM
Izuzev 2007. i 2008. godine, kada je zabilježeno rekordnih 2,60 i 1,34 milijarde KM stranih investicija, te 2009. i 2013. godine kada je zabilježeno minimalnih 351,9 i 407,1 miliona KM, raspon godišnjih investicija kreće se od 600 do 800 miliona KM.
Drugim riječima, u Bosni i Hercegovini u posljednjih 15 godina nismo vidjeli relativno značajan rast direktnih stranih investicija. S druge strane, u posljednjih 15 godina u Bosnu i Hercegovinu akumulirano je 12,45 milijardi KM stranih investicija, pa je srednja godišnja vrijednost oko 830 miliona konvertibilnih maraka.
To znači da je 2018. godina ispod 15-godišnjeg prosjeka.
Ako se uzme u obzir period prije 2004. godine, podaci CBBiH kažu da je zbir ukupnih direktnih stranih investicija 14,29 milijardi konvertibilnih maraka.
Direktne strane investicije u Srbiji u 2018. godini porasle su na 3,2 milijarde eura, što je više od šest milijardi konvertibilnih maraka. Kada se uzmu registrovana akumulirana ulaganja u BiH, samo u 2018. godini Srbija je vidjela gotovo polovinu 15-godišnjeg presjeka BiH.
Ulaganja u Hrvatsku u 2017. godini iznosila su 1,84 milijarde eura ili oko 3,6 milijardi konvertibilnih maraka. To možemo sagledati na sljedeći način - suma stranih ulaganja u BiH u posljednjih pet godina jednaka je jednogodišnjem rezu ulaganja u Hrvatskoj.
Što se tiče jugoistočnih susjeda, i Crna Gora ima bolji prošlogodišnji presjek direktnih stranih ulaganja. Naime, u 2018. godini Crna Gora je registrovala 843 miliona eura direktnih stranih investicija ili 1,65 milijardi KM.
Ako uzmemo u obzir period prije 2004. godine, prvo mjesto po investicijama preuzima Austrija sa 2,66, drugo Hrvatska sa 2,29, treće Srbija sa 2,02 (što je manje od 15-godišnjeg perioda, jer se računaju i "odlivi" srbijanskog novca), a Slovenija 1,07 milijardi KM.
Rusija je uložila 705 miliona KM, Njemačka 686 miliona, Italija 638, Holandija 870 miliona, Švicarska 478 miliona, a Turska je uložila kumulativnih 412 miliona konvertibilnih maraka.
Zanimljiv je period od 2004. do 2018. jer onda, akumulirano po državama, Srbija prednjači. Podaci pokazuju da je ova država, odnosno kompanije smještene u njoj, u posljednjih 15 godina u Bosnu i Hercegovinu direktno investirala 2,08 milijardi KM.
Austrija je u istom periodu uložila 2,02 milijarde konvertibilnih maraka, a Hrvatska 1,64 milijarde konvertibilnih maraka. Slovenija je u posljednjih 15 godina direktnim investicijama u našu zemlju ušla sa 801,3 miliona KM.
U finansijske uslužne djelatnosti (osim osiguranja i penzijskih fondova) uloženo je gotovo 3,55 milijardi KM, a u telekomunikacije 1,77 milijardi KM.
U trgovinu naveliko uloženo je 1,07 milijardi konvertibilnih maraka, a trgovina namalo osjetila je injekciju stranog novca u iznosu od 536 miliona KM.
U proizvodnju koksa i rafiniranih naftnih derivata uložen je 651 milion konvertibilnih maraka. Ulaganje u proizvodnju električne energije izraženo je kroz 589 miliona KM, a proizvodnja baznih metala svodi se na 519 miliona KM.
Također, primjetna su ulaganja u proizvodnju prehrambenih proizvoda - 490 miliona KM, hemikalija - 358 miliona KM, proizvodnju pića - 249 miliona KM, proizvodnju duhanskih proizvoda - 228 miliona KM, proizvodnju motornih vozila i prikolica - 227 miliona KM, a ulaganje u osiguranja, reosiguranja i penzione fondove - 209 miliona KM.
Dnevnik.ba