Vlada Jaira Bolsonara, koja je dužnost preuzela prije gotovo šest mjeseci, našla se pred novim prosvjedima u većim gradovima gdje su se poslijepodne održale prosvjedne šetnje.
No predvečer se činilo da je broj prosvjednika puno manji nego 15. i 30. svibnja kada su stotine tisuća Brazilaca izašle na ulicu nezadovoljne najavljenim smanjenjem proračuna za školstvo.
Sindikati su ovaj put pozvali radnike u javnom prijevozu da štrajkom i blokadom prometnica u svim većim gradovima izraze nezadovoljstvo mirovinskom reformom koja je i dalje veoma nepopularna premda je ublažena kako bi prošla u parlamentu.
Prosvjedovalo se u 188 gradova u 27 brazilskih država, izvijestio je portal G1 u petak predvečer. Sindikati su objavili da je u 300 gradova štrajkalo 45 milijuna radnika.
Potonji su izvijestili i o štrajku u naftnom, bankarskom i u poštanskom sektoru te profesora i studenata koji se protive smanjenju proračuna za školstvo.
U Sao Paulu je nekoliko tisuća prosvjednika predvečer zauzelo veliku aveniju Paulistu. Jedna linija podzemne željeznice je bila zatvorena, a ostale tri su radile usporeno.
Istodobno su se u Rio de Janeiru tisuće prosvjednika slijevale prema središtu. Policija je tijekom jutra suzavcem rastjerivala ljude koji su zaustavili promet, javlja AFP.
U Sao Paulu, s 20 milijuna stanovnika najvećem brazilskom gradu, policija je priopćila da je uhitila 14 prosvjednika: deset zbog paljenja vozila i četiri zbog uništavanja minibusa.
Loš trenutak za vladu
Prosvjedi se događaju u lošem trenutku za vladu čija popularnost pada dok u petak navečer u Sao Paulu utakmicom Brazil - Bolivija počinje nogometno prvenstvo Copa America koje će zapaliti cijeli kontinent. Utakmici će nazočiti predsjednik Bolsonaro.
Promet je bio poremećen u svim većim gradovima: prijestolnici Braziliji, Salvadoru de Bahiji i Recifeu, Belo Horizonteu, Porto Alegreu, Curitibi i Florianopolisu, pišu brazilski mediji.
Mirovinska reforma je ključ vladine liberalne politike pod vodstvom ministra gospodarstva Paula Guedesa koji upozorava na opasnost sloma sustava ako se ne provede reforma jer su blagajne mirovinskih fondova krajem 2018. imale deficit od 83 milijarde eura, što je 5,5 posto BDP-a, prenosi Hina.
Dnevnik.ba