Article_Top_970x250

Što treba biti odgovor na Bakirov scenarij gaženja Daytonskog sporazuma i ustavnih prava Hrvata?

OSVRT

Što treba biti odgovor na Bakirov scenarij gaženja Daytonskog sporazuma i ustavnih prava Hrvata?

ruj 17, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: Arhiva

Lider SDA Bakir Izetbegović nakon razgovora s predsjednikom HDZ BiH Draganom Čovićem jučer je jasno razotkrio strategiju vladajuće bošnjačke politike. Insistirat će na poštivanju Ustava, a u praksi ga brutalno gaziti i provoditi politiku pretvaranja Federacije u bošnjačku repliku Republike Srpske. Ta strategija jasno je izražena u Izetbegovićevoj izjavi kada u prvoj rečenici kaže kako će SDA insistirati na dosljednoj primjeni Ustava BiH, da bi već u sljedećoj koristeći se Bajrovićevo- Suljagićevskom retorikom o “teroru manjine” najavio kako će u praksi brutalno gaziti temeljene ustavne odredbe.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

-SDA će insistirati na dosljednoj primjeni Ustava BiH. Domovi naroda ne mogu imati istu ulogu i snagu kao zastupnički domovi. Narodi u BiH imaju pravo biti zastupljeni. Imaju pravo štititi vitalni nacionalni interes i to je sve. Njihovi predstavnici nemaju pravo rušiti bez obrazloženja sve što zastupnički domovi usvoje, a to se u FBiH pretvorilo u teror manjine nad većinom – kazao je predsjednik SDA Bakir Izetbegović nakon razgovora s Čovićem.

Iz ove njegove izjave bjelodano je kako lider Bošnjaka vidi Federaciju BiH- kao entitet kojim bi vladala bošnjačka većina u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, dok bi Hrvati imali samo pravo potezati vitalni nacionalni interes. Ako bi im se i dozvolilo izabrati svih 17 izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH, onda bi taj dom, po Izetbegovićevoj i zamisli ostalih bošnjačkih političara, trebalo razvlastiti tako što bi mu se ovlasti od drugog zakonodavnog doma reducirale na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, o kojem bi onda po uzoru na RS odlučivao Ustavni sud Federacije BiH, u kojem bi “probosanske snage” imale većinu.

Ili tako, ili dogovora o izmjenama Izbornog zakona nema. Sve ostaje kao sada, a to znači; otvorena mogućnost da Bakirovo sredstvo majorizacije Hrvata- Komšić bošnjačkim glasovima ponovo bude ustoličen na poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH i- budući da su, kao što reče Reuf Bajrović “probosanske snage” ovladale SIP-om”, sada kroz izbor najmanje šest izaslanika iz većinskih bošnjačkih županija u Klub Hrvata- izvjesno preuzimanje kompletne vlasti u Federaciji, nakon izbora 2020..

Ustavna prava Hrvata višestruko su gažena u posljenjih 20 godina; dva puta formiranjem vlasti u Federaciji BiH bez njihovih izabranih predstavnika i tri puta izborom Željka Komšića bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva. Što trebaju činiti sada? Čekati da se to ponovo dogodi pa sazvati Hrvatski narodni sabor i usvojiti Deklaraciju kojom bi to konstatirali? Napustiti institucije vlasti na federalnoj i državnoj razini, nakon što iz njih svakako budu izgurani. Ni jedno ni drugo.

Politički predstavnici Hrvata u BiH trebaju uporno tražiti provedbu mostarskog sporazuma, a već sada se početi pripremati za odgovor na Bakrov scenarij ponovnog rušenja konstitutivnost Hrvata, ustava i Daytonskog mirovnog sporazuma i to javno objelodaniti. Što ovo praktično znači?

Trebaju činiti sve da se Izborni zakon izmjeni na način kako to predviđa presuda Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i presude Suda u Stasbourgu, koje nalažu s jedne strane jamstvo da i Hrvati mogu izabrati svih 17 izaslanika u federalni Dom naroda, bez umanjenja ovlasti tog doma, te izbor člana Predsjedništva BiH, ali i omogućavanje svima da se mogu kandidirati. To je moguće postići i kroz većinski bošnjačke i većinski hrvatske izborne jedinice u FBiH i to bez izmjena Ustava F BiH i BiH.

Čelnici HDZ i SDA, sporazumom u Mostaru potpisanim 17. lipnja ove godine su se obvezali “izraditi izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, kako bi se osigurao legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i Domovima naroda, kao i osiguralo aktivno i pasivno izborno pravo svakog građanina na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.”

U točki 4. sporazuma iz Mostara, kojem su svjedočili specijalni predstavnik EU Johan Sattler, američki veleposlanik Eric Nelson, britanski Matthewa Fielda, visoki predstavnik Valentin Inzko i šefica Misije OESS-a u BiH, Kathleen Kavalec uz ostalo, piše i ovo: Aktivnosti na implementaciji ovog Sporazuma će početi u roku od 30 dana, a završiti najkasnije šest (6) mjeseci od dana potpisivanja ovog Sporazuma. Stranke potpisnice ovog Sporazuma će usuglašeni prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH uputiti u parlamentarnu proceduru u skladu s relevantnim propisima kako bi se isti usvojio do kraja godine koja prethodi godini u kojoj će se održati Opći izbori, poštujući činjenicu da se izmjene Izbornog zakona BiH ne mogu vršiti u izbornoj godini.

Hrvatski politički predstavnici trebaju tražiti od svjedoka Mostarskog sporazuma da kod bošnjačke strane insistiraju na njegovoj dosljednoj primjeni u zadanim rokovima, i zahtjevati da se bošnjačkoj političkoj eliti prije svega Izetbegoviću jasno stavi do znanja da njegova današanja izjava predstavlja najavu rušenje Daytonskog sporazuma, na što će Hrvati imati spreman odgovor.

Što taj odgovor treba podrazumjevati? Ništa više, ali ni manje, od onog što predviđa Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora. Washingtonskim sporazumom kojeg su potpisali predstavnici hrvatskog i bošnjačkog ratnog entiteta RBiH i HR HB predviđeno je stvaranje Federacije BiH kao zajednice Hrvata i Bošnjaka kojom će izabrani predstavnici ta dva naroda ravnopravno upravljati, a to je potvrđeno i Daytonskim sporazumom. Formiranje vlasti u Federaciji BiH, nakon 2022. ignoriranjem izborne volje Hrvata, što bošnjački lideri ponovno najavljuju, te izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH predominantno glasovima Bošnjaka, neosporno bi predstavljalo rušenje Daytonskog sporazuma. U takvim okolnostima strana potpisnica međunarodnog ugovora- Mirovnog sporazuma iz Daytona- prema Bečkoj konvenciji ima pravo pokrenuti postupak razdruživanja i povratka na stanje prije potpisivanja Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, a to znači postojanja RBiH i HR HB. Bošnjačkim političarima, ali i međunarodnim predstavnicima u BiH treba jasno dati do znanja da će taj postupak biti pokrenut ukoliko se ne ispoštuje “Mostarski sporazum”.

Bakir Izetbegović sada čini sve da do toga dođe- da Hrvatima vrati hrvatsku republiku u BiH. I zato je važno da je i ured predsjednik Republike Hrvatske nakon današanjeg sastanka Milanovića sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom nedvosmisleno upozorio: Interes je Republike Hrvatske stabilna i funkcionalna Bosna i Hercegovina, kao i osiguranje jednakih prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao ravnopravnog i konstitutivnog naroda. Zbog toga Republika Hrvatska ne može ostati pasivna i neće podržati inicijative u smjeru jednostrane revizije Daytonskog sporazuma koje bi ugrozile mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i jugoistočnoj Europi”.

U priopćenju iz Milanovićevog ureda jasno je naglašeno kako je “za ostvarenje stabilne i funkcionalne Bosne i Hercegovine važan nastavak dijaloga predstavnika sva tri naroda u Bosni i Hercegovini, a čemu je Republika Hrvatska, kao prijateljska i susjedna zemlja, spremna dati svoj doprinos”.

I kako što je dok je bio premijer na sastanku s predstavnicima braniteljskih udruga 2016. jasno dao do znanja kako odcjepi li se RS Hrvatska neće dozvoliti da Hrvati ostanu pod Bošnjacima, tako je i danas iz njegova ureda naglašeno da Hrvatska neće biti pasivna sruše li Bošnjaci ponovo nakon 2022. Daytonski sporazum. Nema sumnje da njegovo mišljenje dijeli i premijer Hrvatske Andrej Plenković.

Dnevnik.ba