Budući da Izrael inače ne potvrđuje niti opovrgava napade iza kojih je jasno da stoji, jutrošnji napad očito je bio odgovor na onaj iranski napad prošle subote, kad je na teritorij Izraela lansirano više od 200 dronova te krstarećih i balističkih projektila. Većina nije ni dosegla izarelsko tlo jer ih je presrela izraelska protuzračna obrana uz pomoć zračnih snaga SAD-a i Velike Britanije, prenosi N1.
Uzvratni napad na Iran bio je očekivan, samo je bilo pitanje u kojem opsegu i kojom snagom će biti izveden. Sudeći po informacijama iz Irana, napad je bio ograničen i žrtava nije bilo.
“Izrael ne prašta ni za manje stvari”
Stručnjak za vanjsku politiku i rektor Sveučilišta VERN u Zagrebu Vlatko Cvrtila kaže da je napad na Iran bio očekivan te da, očekivano, Izrael nije javno priznao da stoji iza njega kao što nije potvrdio ni napad na iranski konzulat u Damasku s kojim je započela ova epizoda eskalacije između dvaju najvećih rivala na Bliskom istoku.
“Reakcija je bila očekivana jer Izrael i za manje stvari ne prašta. Morali su odgovoriti na iranski napad, samo je bilo pitanje kakav će biti tip odgovora. Zapadni saveznici, u prvom redu SAD, koji su sudjelovali u obrani Izarela od iranskog napada, bili su protiv bilo kakvog većeg napada na teritorij Irana jer bi to značilo naglu i veliku eskalaciju na Bliskom istoku”, kazao nam je Cvrtila.
Napad izveden tako da ne pređe crvenu liniju
On dodaje da su Izraelu zapravo preostale dvije opcije. Prva, da pričeka jedno vrijeme pa da onda izvede cyber-napad na iranska nuklearna postrojenja. Druga opcija, kaže, jest ova koja se dogodila – da se izvede ograničeni napad na postrojenja uključena u iranski nuklearni program.
“Očito je taj napad bio neka vrst upozorenja. Izveden je do te granice da ne pređe tzv. crvenu liniju, odnosno da ne natjera Iran na reakciju”, napomenuo je Cvrtila.
Drugim riječima, poruke su obostrano poslane i primljene.
“Ako je s ovime zaključeno, onda na obje strane postoji neka vrsta zadovoljstva jer je učinjeno nešto što se očekivalo. Mislim da je nastupilo veliko olakšanje na Zapadu da je završilo ovako kako je. Ako bi odnos Izraela i Irana eskalirao u širi sukob, ne bi bile obuhvaćene samo te dvije države, nego i mnoge druge na Bliskom istoku. A znamo koliko je to područje važno za svjetsku ekonomiju. Ne samo zbog nafte, nego i zbog pomorskog transporta između istoka i zapada”, objasnio je Cvrtila.
Iran će ubrzati rad na nuklearnom oružju?
Nakon ovog napada, kaže, ne očekuje se daljnja eskalacija. No ipak upozorava na jednu prijetnju koja bi iz nje mogla proizaći.
“Vraćamo se, uvjetno rečeno, uobičajenim oblicima rivalstva Izraela i Irana. Ali, ova epizoda utjecat će na njihove buduće odnose, kao i na odnos Zapada prema Iranu, jer je (napadom na Izrael) ipak prešao granicu za koju se očekivalo da je neće preći. Osim toga, Iran bi ovu eskalaciju mogao iskoristiti za užurbano završavanje svoga nuklearnog programa i proizvodnju svoje prve nuklearne bombe”, napomenuo je Cvrtila.
Dnevnik.ba