Trump: "Samo je Zelenski taj koji ne voli američki mirovni plan"

Zrinjski poražen kod Rakowa nakon spornog jedanaesterca

Šef NATO-a: "Mi smo sljedeća meta Rusije"; Rusija: "Krajnje neodgovorne i iznimno provokativne izjave"

Plenković položio kamen temeljac: Crkva u BiH ima važnu ulogu u izgradnji identiteta hrvatskog naroda

Čović: Nastavit ćemo rješavati probleme u BiH; Krišto: Veliku šteta međunarodnom ugledu BiH

Plenković: Namjerno sam ušao preko novog graničnog prijelaza Gradiška. Htio sam vidjeti kako je sve izvedeno

Plenković: U Vatikanu, Parizu i Berlinu zagovarao sam BiH i ravnopravnost Hrvata

Šef NATO-a: Moramo biti spremni za rat kakav su iskusili naši djedovi i pradjedovi

Lider SDA ne prestaje s kritiziranjem stranaka bošnjačke Trojke da su "previše dali" Hrvatima i Srbima

Dodik: U BiH se pod krinkom europskih integracija pokušava progurati centralizacija države

Migranti u BiH

FENA -

odvraćanje migranata

Što će nova migrantska politika EU-a donijeti BiH: Očekuje li se stvaranje novog, jačeg pritiska na BiH?

Piše: desk

12.50.

Europska unija značajno mijenja svoju migrantsku politiku od iduće godine, a to će svakako imati značajne posljedice i na Bosnu i Hercegovinu. Ministri unutarnjih poslova država članica u ponedjeljak su na sastanku u Bruxellesu postigli dogovor o zajedničkom stajalištu o tri uredbe koje će biti podloga za pregovore s Europskim parlamentom o konačnom tekstu tih zakona te dogovor o mehanizmu solidarnosti za koji nije potrebna suglasnost europskih parlamentaraca, piše Večernji list BiH.

Te su uredbe dio novog Pakta o migracijama koji će se početi provoditi sredinom sljedeće godine. Dogovor o mehanizmu solidarnosti formalno će biti usvojen do kraja ove godine. To uključuje uspostavu "fonda solidarnosti" iz kojeg će se pružati pomoć članicama koje se nađu pod velikim migrantskim pritiskom, a počet će se primjenjivati od 12. lipnja sljedeće godine.

BiH na raskrsnici

Države članice mogu doprinositi tom fondu solidarnosti na tri načina - plaćanjem financijskog doprinosa, tehničkom potporom slanjem opreme ili stručnjaka te prihvatom migranata.

Četiri zemlje koje su pod najvećim pritiskom, Cipar, Grčka, Italija i Španjolska, moći će tražiti pomoć iz fonda solidarnosti, što uključuje premještanje 21 tisuće tražitelja azila ili financijsku pomoć u iznosu do 420 milijuna eura iz europskog proračuna. Te su brojke dogovorene za razdoblje od 12. lipnja do kraja 2026. godine, a potom će se za svaku godinu određivati nove brojke ovisno o potrebi.

Šest zemalja - Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska i Poljska - za koje je Komisija utvrdila da su u posljednjih pet godina kumulativno bile izložene migrantskom pritisku - imaju pravo tražiti da budu potpuno ili djelomično izuzete iz obveze doprinosa mehanizmu solidarnosti, što znači da neće morati davati financijsku pomoć ni primati migrante iz članica koje su pod najvećim pritiskom.

Dnevnik.ba