Navodi se kako je BiH otvorena za ulaganjima iz inozemstva, ali da ulagači moraju svladati endemsku korupciju, kao i složene pravne okvire i strukture vlasti. Svakako moraju imati u vidu i netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu vlasničkih prava i slab pravosudni sustav koji je pod utjecajem etnonacionalističkih stranaka i njihovih pokroviteljskih mreža, prenosi raport.ba.
“Prema preliminarnim podacima Središnje banke BiH, u prvih devet mjeseci 2021. izravna strana ulaganja u BiH iznosila su 617 milijuna dolara, što je povećanje od 65% u odnosu na isti period 2020.
Američka ulaganja u BiH su mala zbog male veličine tržišta, relativno niske razine prihoda, udaljenosti od Sjedinjenih Država, izazovne poslovne klime i nedostatka mogućnosti ulaganja. Većina američkih kompanija u BiH predstavljena je malim prodajnim uredima koji su koncentrirani na prodaju američke robe i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja”, navedeno je između ostalog u izvještaju.
Smatraju da složena institucionalna i teritorijalna struktura BiH komplicira situaciju te može dovesti do još većih poremećaja u izravnim stranim ulaganjima.
“U srpnju 2021. Republika Srpska započela je blokadu državnih institucija, a u listopadu 2021. poduzimati protuustavne korake za vraćanje nadležnosti entitetskim vlastima. Ova gotovo virtualna blokada odlučivanja i pokušaji povlačenja RS-a iz državnih institucija i agencija stvorili su pitanja za mnoge investitore i poduzeća. Duplicirana priroda predloženih paralelnih institucija i agencija sa sjedištem u RS usložnjava investicijska ulaganja te uvjetuje regulatornu i pravnu zbrku. Iako nijedna nova paralelna agencija RS-a još nije operativna, RS je poduzela konkretne zakonodavne i regulatorne korake kako bi postavila temelje za njihovu punu provedbu u bliskom ili srednjem roku. Investitori bi trebali djelovati s većom pažnjom i uzeti u obzir tekuće i potencijalne izazove Ustavnog suda i činjenicu da ovi potezi RS-a krše Daytonski mirovni sporazum kada odlučuju hoće li poslovati s ovim novonastalim agencijama ili će djelovati prema ustavno upitnim pravnim okvirima koje je uspostavila RS”, navodi se.
Međutim, ništa bolja situacija nije ni u Federaciji BiH gdje također postoji veliki problem s funkcionalnošću, s izbornim rezultatima iz 2018. koji još nisu provedeni, ali i zakonodavnim tijelom koje se bori da usvoji osnovne ekonomske reforme. Navode kako pozivaju potencijalne investitore da pročitaju pravne preglede i izjave Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
Dodali su kako se BiH bori da privuče što više stranih ulaganja, ali da složeni zakoni o radu i nepostojanje jedinstvenog ekonomskog prostora, kao i neadekvatna sudska i regulatorna zaštita, odvraćaju ulaganja.
“Poslodavci snose težak teret prema vladama. Oni moraju doprinositi 69 posto u Federaciji i 52 posto u RS-u za zdravstveni sustav, sustav nezaposlenosti i mirovinski sustav. Zakon o radu i mirovinski zakoni također odvraćaju ulaganja, iako se oba reformiraju kako bi se smanjio teret za poslodavce. Dok su porezi na dobit poduzeća u dva entiteta i Distriktu Brčko sada usklađeni na 10 posto, zahtjevi za registraciju poduzeća u entitetima nisu usklađeni. RS ima vlastite zahtjeve za registraciju koji se odnose na cijeli entitet. Svaka od deset županija u Federaciji ima različite poslovne propise i administrativne postupke koji utječu na poduzeća.
Generalno, pravni okvir BiH ne diskriminira strane investitore. Međutim, s obzirom na visoku razinu korupcije, strani ulagači mogu biti u znatno nepovoljnijem položaju u odnosu na ukorijenjene lokalne tvrtke, kao i neke strane ulagače, poput Narodne Republike Kine, posebno one s formalnom ili neformalnom potporom različitih razina vlasti u BiH.
Prema Zakonu o politici izravnih stranih ulaganja, strani ulagači imaju pravo ulagati u bilo koji sektor ekonomije u istom obliku i pod istim uvjetima kao što su definirani za domaće stanovnike. Iznimke uključuju obrambenu industriju i neka područja izdavanja i medija gdje je strano vlasništvo ograničeno na 49 posto, kao i prijenos električne energije, koji je zatvoren za strana ulaganja”, dodano je u izvještaju.
Kada je riječ o transparentnosti regulatornog sustava, vlada ima odgovarajuće zakone za poticanje konkurencije.
Međutim, kako se navodi, zbog korupcije zakoni se često ne provode transparentno ili učinkovito.
Također, ono što značajno utječe na ulaganja je i politička disfunkcionalnost.
“Veliki broj državnih, entitetskih, županijskih (samo u Federaciji) i općinskih uprava – svaka s ovlastima donošenja zakona i/ili propisa koji utječu na poslovanje – stvara izrazito birokratski, netransparentan sustav. Neke lokalne i međunarodne kompanije izrazile su frustraciju zbog općenito ograničenih mogućnosti davanja doprinosa i utjecaja nacrta zakona koji utječu na poslovnu zajednicu.
Strani ulagači kritizirali su vladu i natječaje za javnu nabavu zbog nedostatka otvorenosti i transparentnosti. Rješavanje sporova također je izazovno jer se pravosudni sustav kreće sporo, često se ne pridržava postojećih rokova i ne pruža nikakvu zaštitu ako se predmetna kompanija preregistrira pod drugim imenom.
Poslovni subjekti podliježu inspekcijama niza entitetskih i županijskih/općinskih agencija, uključujući financijsku policiju, inspekciju rada, tržišnu inspekciju, sanitarnu inspekciju, zdravstvenu inspekciju, vatrogasnu inspekciju, inspekciju zaštite okoliša, zavode za zaštitu spomenika kulture, turizam te inspekciju za hranu, građevinsku inspekciju, komunalnu inspekciju i veterinarsku inspekciju. Neki su se investitori žalili na netransparentne naknade naplaćene tijekom inspekcija, mijenjanje pravila i propisa te neučinkovit postupak žalbe u znak prosvjeda protiv ovih kazni.
BiH ima preopterećen sudski sustav i često je potrebno mnogo godina da se slučaj dovede do suđenja. Štoviše, trgovački predmeti s predmetom u kojem suci nemaju iskustva, kao što su prava intelektualnog vlasništva, često ostaju neriješeni duže vrijeme. Većina sudaca ima malo ili nimalo temeljnog znanja o presuđivanju u međunarodnim trgovačkim sporovima i potrebna im je obuka o primjenjivim međunarodnim ugovorima i zakonima.
Korupcija je i dalje endemska pojava u mnogim političkim i ekonomskim institucijama u Bosni i Hercegovini i povećava troškove i rizike poslovanja. Pretjerano složen proces registracije poduzeća i izdavanja dozvola u BiH posebno je osjetljiv na korupciju. Mnoštvo državnih, entitetskih, županijskih i općinskih uprava, od kojih svaka ima ovlast da donosi zakone i propise koji utječu na poslovanje, stvara sustav koji nema transparentnost i otvara mogućnosti za korupciju. Plaćanje mita za dobivanje potrebnih poslovnih licenci i građevinskih dozvola, ili jednostavno za ubrzavanje procesa odobrenja, događa se redovno. Strani ulagači kritizirali su vladu i natječaje za javnu nabavu zbog nedostatka otvorenosti i transparentnosti”, navodi se detaljno u izvještaju.
Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala (TI) za 2021. godinu svrstao je BiH na 110. mjesto od 180 zemalja.
Prema TI-ju, nadležnim institucijama nedostaje volja za aktivnu borbu protiv korupcije, a agencije za provođenje zakona i pravosuđe nisu učinkovite u procesuiranju slučajeva korupcije i vidljivo su izloženi političkim pritiscima ili pod izravnom kontrolom političara i njihovih pokroviteljskih mreža.
Navode kako korupcija ima trajan učinak i na inozemne tržišne prilike za američke kompanije i na širu poslovnu klimu.
Istaknuli su da su i pojedini politički subjekti pod sankcijama OFAC-a zbog destabilizirajućih aktivnosti i korupcije, dok je druge označio State Department zabranjujući im ulazak u Sjedinjene Države.
“Najistaknutiji među njima je član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD Milorad Dodik. Ostali pojedinci su sankcionirani za ratne zločine. Korupcija odvraća strana ulaganja, guši ekonomski rast i razvoj, iskrivljuje cijene i potkopava vladavinu prava. Američke kompanije moraju pažljivo procijeniti poslovnu klimu i razviti učinkovit program usklađenosti i mjere za sprječavanje i otkrivanje korupcije, uključujući strano podmićivanje.
Bosna i Hercegovina je u miru od sklapanja Daytonskog mirovnog sporazuma, međutim, kako navode u izvještaju, još uvijek postoje rizici od povremenog, lokaliziranog političkog i kriminalnog nasilja.
“Političko okruženje u BiH se pogoršalo od srpnja 2021. kada je entitet RS počeo blokirati rad institucija i agencija na državnoj razini, a u listopadu 2021. nastavio s neustavnim koracima povlačenja iz institucija na državnoj razini i stvaranja paralelnih institucija i agencija”, navedeno je u izvještaju.
Dnevnik.ba