Ovo je na nedavno održanom Beogradskom sigurnosnom forumu, u okviru jednog od panela o klimatskim promjenama, izjavio Janez Kopač, direktor Energetske zajednice.
Njegove navode potkrepljuje i izvještaj naziva "Kronično zagađenje ugljenom" (Chronic Coal Pollution), na kome je radilo nekoliko referentnih organizacija, uključujući i "Health and Environment Alliance" (HEAL) i "Greenpeace".
Jasno je da izvještaj sadrži alarmantne podatke o zagađenju koje potječe s naših prostora, imajući u vidu da je prva obrađena točka analize nazvana "Ugljen zapadnog Balkana ugrožava javno zdravlje Europe".
"Zagađenje zraka iz elektrana na fosilna goriva ili drugih emitera ne poznaje granice. Elektrane na ugljen u zemljama zapadnog Balkana - Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Kosovo i Srbija - iako nisu članice Europske unije, doprinose zagađenju zraka emitirajući zabrinjavajuće visoke razine zagađivača, koji se šire do velikih udaljenosti", navodi se u ovom izvještaju.
Uzrok tome jeste činjenica da su tvornice ugljena na zapadnom Balkanu veoma stare i ispod standarda, dodaju. Podaci datiraju iz 2016. godine i pokazuju da 16 elektrana u ovoj regiji emitira više sumpordioksida nego sve tvornice ugljena u Europi, a ima ih 250.
U 2016. godini srbijanska elektrana Kostolac B je nadmašila Ugljevik iz Bosne i Hercegovine pa je postala najveći zagađivač sumpordioksidom. Kostolac B i Ugljevik čine polovicu svih zagađenja SO2 iz tvornice ugljena u regiji zapadnog Balkana, a ove dvije elektrane su same odgovorne za oko četvrtinu svih emisija SO2 u Europskoj uniji i na Balkanu, zajedno.
Kako se može iščitati iz grafikona priloženih u ovoj analizi, Kostolac B je na prvom mjestu po emisiji štetnih SO2 plinova. Prati ga Ugljevik, zatim Nikola Tesla A, također iz Srbije, pa onda opet bosanski Kakanj. Na petom mjestu je Kostolac A, zatim Nikola Tesla B, Tuzla (BiH), makedonska Bitola i bugarska Marica.
Dakle, pet iz Srbije, tri iz Bosne.
Dalje, navodi Blic, nismo se proslavili ni kada je u pitanju popis deset najvećih emitera štetnih PM čestica: Kosovo B je na prvom mjestu, Gacko (BiH) slijedi, zatim Kolubara A, Nikola Tesla A, Ugljevik (BiH), Bitola, Kostolac B, po jedna poljska i jedna rumunska elektrana i Kostolac A na desetom mjestu.
Pet srbijanskih i dvije elektrane iz BiH našle su se na ovom popisu.
Autori analize podsjećaju da su zemlje zapadnog Balkana 2005. godine potpisale ugovor o Energetskoj zajednici, koji ima za cilj da objedini tržište energije Europske unije s tržištima njenih susjeda, a ugovorom je određen rok da potpisnice do 2018. godine moraju početi se pridržavati pravila o kontroli zagađenja u skladu s propisima EU.
Međutim, obavezni koraci ka zdravim izvorima energije u velikoj mjeri su zapostavljeni i odloženi u regiji.
Dok se vlade u EU bore za smanjenje emisije zagađenja, radi održavanja standarda kvaliteta zraka, dodatno i štetno zagađenje dopire od zemalja zapadnog Balkana: BiH, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova i Srbije, a to je činjenica koja se često zanemaruje, navodi se u izvještaju.
"Elektrane na zapadnom Balkanu koje rade na ugljen značajan su izazov za javno zdravlje", piše u izvještaju.
Dnevnik.ba