Jadranka Šepić je jedina ovogodišnja hrvatska dobitnica ERC-a koji se dodjeljuje najboljim mladim znanstvenicima na početku razvoja samostalne karijere. Grant se često naziva i europskim znanstvenim Oscarom, a posebno je zanimljivo to što je u objavi Europskog istraživačkog vijeća njezin projekt izdvojen kao jedan od devet primjera pobjedničkih projekata, piše Index.hr.
Splitska znanstvenica, koja je nedavno postala majka treći put, za Index je rekla da je cilj njezinog projekta službenog naziva SHExtreme procjena doprinosa visoko-frekventnih oscilacija razine mora ekstremnim razinama mora duž europskih obala, kako u sadašnjoj tako i u budućoj klimi.
„Predviđa se da će se do kraja 21. stoljeća srednja razina mora u svijetu povećati za 40 do 60 cm. Podizanje srednje razine podrazumijeva da će se povećavati rizik od poplavljivanja povezan s ekstremnim razinama mora. Primjerice, acqua alta (visoka voda) u Veneciji, uragani na Atlantiku, meteotsunamiji u srednjem Jadranu, sve će te poplave biti više i destruktivnije, ako je polazna razina mora viša. Ove procese važno je proučiti kako bi se društvo moglo bolje pripremiti na njih, među ostalim, povisivanjem obale, građenjem zaštitnih brana itd“, objasnila je Šepić.
Na projektu će zaposliti mladi tim
Projekt SHExtreme započet će 1. rujna 2020. godine, a na njemu će se zaposliti više ljudi.
„U projektnom timu će, uz mene, biti jedan doktorand, odnosno doktorandica te još jedan poslijedoktorand, odnosno poslijedoktorandica koji će se zaposliti na projektu, kao i domaći i strani znanstvenici koji se bave ovom tematikom“, kaže Šepić.
Izdvojena kao primjer među više od 400 projekata
Europsko istraživačko vijeće ove je godine dodijelilo 408 ERC grantova, za što je u sklopu programa Horizon 2020 izdvojen 621 milijun eura.
Carlos Moedas, europski povjerenik za istraživanje, znanost i inovacije, ovom je prigodom istaknuo da istraživači trebaju slobodu i podršku kako bi slijedili svoju znanstvenu znatiželju, ako želimo pronaći odgovore na najteže izazove našeg doba i budućnosti.
„To je snaga koju pružaju grantovi što ih daje EU kroz Europsko istraživačko vijeće: prilika za izuzetne znanstvenike da slijede svoje najodvažnije ideje“, rekao je.
U posebnom priopćenju Vijeća kao primjer istaknuto je devet nagrađenih tema iz devet važnih područja istraživanja.
„Uspješna istraživanja kandidata pokrivaju različite teme, uključujući proučavanje mogućnosti da hrana iz šuma riješi problem gladi u svijetu; procjenjivanje intenziteta, učestalosti i raspodjele ekstremnih razina mora u Europi; istraživanje kako tehnološke kompanije mogu prodavati svoje proizvode i tražiti povjerenje kupaca, otkrivanje vještina preživljavanja jednostaničnih organizama. Pogledajte svih devet primjera istraživanja odabranih za financiranje u Hrvatskoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji“, stoji u priopćenju Vijeća.
Šepić: Prijavljujte projekte!
Najviše ERC-ovih grantova ove je godine otišlo u Njemačku (73), Veliku Britaniju (64) i Nizozemsku (53). Slovenija je dobila dva granta, a Hrvatska samo jedan.
„Pretpostavljam da je razlog malom broju dobitnika iz Hrvatske, općenito jako mala prolaznost ovih projekata koja je uglavnom manja od 10%“, rekla je Šepić.
Prema priopćenju Vijeća, ove godine grantove je dobilo nešto veći postotak prijavljenih – oko 13%.
„Meni je ovo drugi put da prijavljujem ERC projekt. Prva prijava nije bila uspješna, no dobila sam recenzije koje su mi iznimno koristile kod prijave novog projekta. U svakom slučaju, ohrabrila bih sve da prijave svoje projekte. Rok za prijave takvih projekata vjerojatno će biti krajem listopada“, poručila je.
Slab uspjeh Hrvatske
Europska unija uspostavila je Europsko istraživačko vijeće 2007. godine. Do danas je ERC grantove dobilo oko 9000 vrhunskih znanstvenika raznih nacionalnosti. Proračun kojim se pokriva financiranje projekata od 2014. do 2020. u sklopu programa Horizon 2020, težak je preko 13 milijardi eura.
Nažalost, Hrvatska se do sada nije istaknula privlačenjem sredstava iz Horizona 2020. ERC-ove je do danas dobilo nešto više od 20 hrvatskih znanstvenika, no većina njih na institucijama izvan Hrvatske. U Hrvatsku je do danas ukupno stiglo samo pet ERC-ova, s time da su i neki od njih došli sa znanstvenicima povratnicima.
Kako pokazuje donja tablica, Hrvatska je s ostvarenjem od 6,37% druga najneuspješnija zemlja nakon Bugarske u povlačenju sredstava iz Horizona 2020. Za usporedbu, uspješnost Slovenije je 9,28%, a Njemačke čak 17,58%.
Kada se u obzir uzmu ovakve statistike, uspjeh Šepić još je veći.
Dnevnik.ba