Statistika Centralne banke BiH o stranim direktnim investicijama pokazuje da je iz tri ključne arapske zemlje koje ulažu u BiH – Saudijske Arabije, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata – investirano zaključno s 2018. godinom ukupno 717,6 milijuna KM.
To predstavlja tek 5 posto od ukupno uloženih 14,29 milijardi KM od 1994. godine, od kada se vodi izračun stranih direktnih investicija.
Od spomenute tri zemlje najviše je investirala Saudijska Arabija - 281,7 mil. KM, slijedi Kuvajt s 235,3 mil. KM, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati investirali 200,6 mil. KM.
U posljednje dvije godine iz ovih zemalja pristiglo je nešto manje od 100 milijuna KM stranih direktnih investicija, budući da je saldo na kraju 2016. godine bio 620 milijuna KM.
U prošloj godini u odnosu na godinu ranije saldo investicija iz Saudijske Arabije povećan je za 11, 6 milijuna KM, iz Kuvajta za 11,7 milijuna KM, dok je iz UAE ostao na istoj razini.
Osim tri ključne zemnlje, investicije u BiH stižu i iz drugih zemalja, poput Omara, Bahreina, Katara, ali za njih ne postoji posebna evidencija, nego su svrstane u kategoriju “ostale zemlje”, na koje ukupno otpada 371,3 milijun KM SDI, a čine 2,6 posto ukupnih stranih direktnih investicija.
Neki od pompozno najavljivanih projekata vrijednih više milijardi KM, prvenstveno u sferi nekretnina, ne realiziraju se ili sporo napreduju.
Mediji često ističu projekt rezidencijalnog naselja Buroj Ozone na Bjelašnici, 20-ak kilometara od Sarajeva, koji nije odmakao u realizaciji usprkos brojnim najavama investitora, ali tu je i niz drugih sličnih projekata čija se gradnja najavljivala širom rubnih dijelova grada Sarajeva, ali i u drugim područjima u BiH.
Uz tradicionalne prepreke s kojima se investitori u BiH suočavaju, čini se kako je značajan utjecaj na “hlađenje” arapskih investitora za BiH imala prije tri godine provedena opsežna akcija vlasti BiH na otkrivanju stranaca, većinom iz zemalja Zaljeva, koji su na račun fiktivnih firmi kupovali nekretnine u Bosni i Hercegovini, a potom ih često izdavali drugim strancima bez da su prijavljivali njihov boravak.
Sada toga u tolikoj mjeri, kako potvrđuju u Službi za poslove sa strancima, više nema.
Mnogi potencijalni investitori vjerojatno nisu imali dovoljno ni informacija o BiH, ili su pogrešno informirani, te su ušli u projekte na valu povećanog interesa za našu zemlju bez odgovarajuće upućenosti i pripreme.
I dok je nekretninski bum koji je potencijalno najavljivan splasnuo, najboljim se čine investicije iz arapskih zemalja koje su bile usmjerene u proizvodnju poput ulaganja Zeraa Zeraa Agriculture Investment u Bosnaplod Brčko i Hepok Mostar, ili recimo investiranje Al Shiddi-ja u osnivanje start-up aviokompanije FlyBosnia, piše Indikator.
Dnevnik.ba