Komšić u svom pismu naglašava da bi dodjela kandidacijkog statusa ojačala sigurnost i suverenitet BiH.
U nastavku prenosimo tekst pisma koje je Komšić uputio Charlesu Michelu, predsjedniku Vijeća Evropske unije, Ursuli von der Leyen, predsjednici Europske komisije, Josepu Borrellu, povjereniku EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, te Oliveru Varhelyju, komesaru za susjedsku politiku i proširenje.
Tekst pisma:
Poštovane ekselencije,
U prethodnom periodu, ispunjavajući dio obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koje se tiču usklađivanja naše vanjske politike s vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije, Bosna i Hercegovina se pridružila svim EU mjerama usmjerenim protiv onih koji su izvršili napad na suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.
Posebno želim istaknuti da je to kontinuitet stava Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 2014. godine, kojim se osuđuje aneksija Krima od Rusije, čime je narušen teritorijalni integritet Ukrajine i izvršen direktni udar na njen suverenitet. Dozvolite da u ime građana Bosne i Hercegovine, zajedno s brojnim drugim zemljama, opasnu političku i vojnu aktivnost Rusije ocijenim neprihvatljivom, posebno jer se takva politika nalazi izvan normi međunarodnog javnog prava i njegovih važećih akata, kao što je to Povelja Ujedinjenih naroda.
U ovo vrijeme, kada jedna velika zemlja, koristeći svoje vojne potencijale, nastoji zauzeti i sebi potčiniti susjednu zemlju, više nego ikada je potrebno europsko jedinstvo i jasan signal da je zapadni Balkan dio Europe, a države koje ga čine neupitne buduće članice EU. Ta vizija Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana u Europskoj uniji počiva na Strategiji vanjske politike Bosne i Hercegovine.
Imajući u vidu navedeno, smatrajući kako smo svi zajedno u situaciji da sagledamo sve buduće političke i sigurnosne aspekte u Europi, slobodan sam Vas zamoliti da u okviru institucija Europske unije stavite u razmatranje mogućnost dodjeljivanja kandidacijskog statusa Bosni i Hercegovini.
Potpuno sam svjestan kako je Europska komisija u svom Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji istaknula 14 ključnih prioriteta koji imaju za cilj dovođenje zemlje u sposobnost da ostvari kandidacijski status, a onda nakon obavljenog pregleda napretka otvori EU pregovarački proces po klasterima i novoj metodologiji. Dio ključnih prioriteta je ostvaren, dok drugi dio, nažalost, još uvijek nije.
Međutim, ako uzmemo u obzir da bi se dodjelom kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini stvorio novi ambijent i dala još jedna potvrda o nepodjeljivosti i suverenosti moje zemlje, onda bi to svakako imalo svoj niz pozitivnih učinaka na ukupnu sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine, a time i cjelokupne regije zapadnog Balkana.
Naravno, kandidacijski status ne znači i automatsko pokretanje pregovaračkog procesa. To ostavlja dovoljan period da se nakon obavljenog pregleda napretka istaknu uvjeti kojim bi se Bosna i Hercegovina dovela u stanje da kvalitetno i bez unutarnjih blokada uđe u proces pregovora s Europskom unijom ispunjavajući kriterije iz Kopenhagena. U tom periodu treba učiniti niz reformi kako bi Bosna i Hercegovina bila osposobljena za pregovarački proces. Među njima su svakako reforma ustava, odnosno političkog sustava u cilju postizanja demokratizacije društva i standarda ljudskih prava. Ključno je otkloniti sve etničke podjele koje uzrokuju različite političke blokade, kako bi državne institucije mogle dovoljno brzo i efikasno obavljati svoj reformski posao.
Koristim ovu priliku da vam se još jednom zahvalim na suradnji i razumijevanju.
Dnevnik.ba