U posljednjih osam godina iz BiH je otišlo više od 400 tisuća osoba. Toliko trenutačno broji Županija Sarajevo. Zamislimo samo da je ŽS pusta, to je najbolja slika koliko ljudi je napustilo državu. Vodeći razlog za odlazak je pronalazak posla (u 53% slučajeva), jedan od glavnih razloga je i nastavak školovanja (33%) .
Nakon godina truda, aktivizma, čak i glumačkog angažmana, Armin Suljić odlučio je napustiti državu i otići u Sloveniju.
“Politika je sve, samo nije na strani mladih. Ja se nadam da će se jednog dana promijeniti, da će se stvoriti takva klima i tada bih rekao: OK, sada se vraćam u BiH”, kazao je Suljić.
Spakirati kufere i rastati se od svojih nije lako. Mladi liječnik Nermin Mameledžija to je u svom dokumentarcu prikazao. Sličnu priču priča i Edin Kljajić.
“Kada dođete ovdje, ali kada znate svoj cilj i znate zašto ste došli, sve je lakše. Uz pomoć moje obitelji to je prošlo bezbolnije. U suštini, odlazak je bolan, ali kada znate za što se borite, sve je lakše”, kazao je Edin Kljajić, pedijatrijski tehničar u Njemačkoj.
Zbog velikog odlaska ljudi situacija se mijenja. Prije deset godina radnici nisu mogli pronaći posao, sada poslodavci teško nalaze radnike.
“Pusti su gradovi… recimo Odžak, nemamo sada 2-3 tisuće, a bilo je 10 tisuća. Zatim Doboj, Derventa, Sanski most… tamo ne mogu naći radnu snagu, otvaraju tvornice, a ne mogu naći iz svog mjesta ljude”, kazala je Mirhunisa Zukić iz Unije za održivi povratak i integracije u BiH.
Zabrinjavajući su i podaci o broju sklopljenih brakova i o trendu razvoda. Sve je to, kažu sociolozi, najbolja poruka političkim elitama. I pored svega postoje mladi koji žele ostati. Da se trend odlaska zaustavi potrebne su promjene i drugačija atmosfera.
Vrijeme je da, objašnjavaju sugovornici N1, nadležni, političke elite, ali i poslodavci shvate da su ljudi najveći resurs. U suprotnom, kažu oni, poguban trend bit će nastavljen.
Dnevnik.ba