Hrvatska republikanska stranka oprezno komentira razgovore o izbornim reformama. Jedna je to od rijetkih stranaka koja ne sudjeluje u radu Hrvatskog narodnog sabora. Zamjenik predsjednika HRS-a mostarski odvjetnik Slaven Bevanda izražava očekivanje da se promjenama Izbornog zakona zajamči Hrvatima mogućnost biranja vlastitih predstavnika, a za prijedlog brisanja nacionalnog predznaka u Predsjedništvu navodi kako se to ne traži ni presudom “Sejdić - Finci”.
Večernji list: Kako komentirate prijedlog o ukidanju nacionalnog predznaka pri izboru članova Predsjedništva BiH?
- Prije svega, mislim da se ni sama presuda, čuveni fenomen “Sejdić - Finci” dobrano nije iščitala. Odnosno, potrebno ju je u cijelosti proučiti jer ni jednom odredbom ne traži se ukidanje nacionalnog predznaka. Traži se vrlo precizno omogućavanje kandidature svima na te pozicije...
Večernji list: Ali presudom “Zornić” ide se i korak dalje, sugerira se, zapravo, da se ukinu konstitutivni narodi?!
- Kada je u pitanju ta presuda, odnosno sugestije koje se navode, moram reći da to apsolutno ne korespondira s odnosima, čak ni s praksom u zemljama Europe i EU-a. Napose u višenacionalnim državama gdje postoje različita rješenja, bilo da je u pitanju Belgija, Švicarska ili Južni Tirol, koji imaju vrlo jasne konsocijacijske elemente kojima se uvažava ta raznolikosti.
Večernji list: Cipar je članica EU-a?!
- Cipar je vrhunski zanimljiv primjer. Pogotovo stoga jer se ne može doći ni do rješenja po načelu federalizacije ili konfederalizacije. U ovom trenutku to ne prihvaća grčka zajednica koja je dio EU-a, a nasuprot je samoproglašeni turski dio Cipra. Čak je i Europska unija tada prihvaćala Annanov plan, gdje su bili predviđeni mehanizmi osiguranja nacionalnih kvota, rotacije, dvostrukih većina...
Večernji list: Vratimo se predmetu “Sejdić - Finci”, najvažnijoj presudi Europskog suda za ljudska prava. Što ona, po vama, sugerira i kako vidite način njezine provedbe?
- Ta presuda želi otkloniti nemogućnost kandidature svih državljana BiH na najviše pozicije u državi - u Predsjedništvo i Dom naroda, odnosno onakve kakve su označene. Tijekom 2013. postojala su rješenja, kada se najozbiljnije pregovaralo o reformi, u Bruxelleskom sporazumu koji je nudio rješenja i načela koja kasnije, nažalost, nisu prihvaćena. Naime, tim prijedlozima moguće je riješiti ta pitanja kako bi se osigurala nacionalna ravnopravnost te izbjegla majorizacija manje brojnih naroda, što je sada na djelu.
Večernji list: Molim vas, praktično to objasnite, nije riječ o brisanju nacionalnog predznaka?!
- To ne mora značiti brisanje nacionalnog predznaka jer se predstavnik može nazvati hrvatski, bošnjački ili srpski. A to može biti kandidat bilo kojega naroda, manjina ili pak onih koji se uopće ne izjašnjavaju kao pripadnici bilo koje zajednice. Ako se ima na umu slovo i duh Daytona, mora postojati ravnopravnost naroda, zbog čega svaki narod mora imati mogućnost utjecati na izbor svog člana Predsjedništva. A to je pak povezano s odredbama Ustava BiH gdje se članovi Predsjedništva pozivaju na odgovarajući vitalni interes...
Večernji list: Doći ćemo do te teme, ali, molim vas, objasnite kako HRS, koji je istupio iz HNS-a BiH...
- Ne. HRS je zamrznuo svoj status.
Večernji list: Treba li HNS, odnosno njegov čelnik Dragan Čović uopće razgovarati o izbornoj reformi i Ustava BiH, pristajući na ukidanje nacionalnog predznaka?
- Osobno ne znam kakva su točno rješenja ponuđena.
Večernji list: U pitanju su načela o brisanju nacionalnog predznaka, što je sada reducirano na Predsjedništvo BiH?!
- Ali ta dva načela su usko povezana i s izjavom američkog posrednika za izbornu reformu gospodina Matthewa Palmera koji je rekao da postoje rješenja koja će osigurati dominantan utjecaj Hrvata, odnosno ravnopravnost u izbornome procesu.
Večernji list: Bojite li se vi, međutim, da bi ukidanje nacionalnog predznaka vodilo daljnjem dekonstituiranju Hrvata jer su sve slične reforme međunarodne administracije, poput Barryjevih pravila te Petritschevih amandmana, bile jedino na štetu ovoga naroda?
- To je zato jer nije bio osiguran način izbora tih predstavnika s odgovarajućeg teritorija gdje dominantno žive Hrvati. Svi ti amandmani - Barryjevi ili Petritschevi, koji su išli na dekonstituiranje Hrvata, bili su problematični jer su omogućavali izbor njihovih predstavnika s područja gdje gotovo Hrvati i ne žive.
Večernji list: Kako, po vama, provesti te riješiti političke i ustavne prijepore?
- Za ustavne prijepore ne traži se ukidanje nacionalnog predznaka, kao što se to tumači, jer to zadire u način odlučivanja Predsjedništva i pravo veta prema određenome klubu u Domu naroda.
Večernji list: Ima li vaša stranka prijedlog kako riješiti i ovaj problem koji je nastao s presudama Europskog suda za ljudska prava?
- HRS je još 2014. dao odgovarajući prijedlog reforme FBiH da se ovaj entitet reformira kroz dva kantona, od kojih bi jedan bio većinski hrvatski, a drugi dominantno bošnjački. Uz to, predvidjeli smo dio gradova i općina koji bi postali distrikti u vlasništvu ta dva kantona. Kroz ta dva kantona i distrikte građani bi se mogli opredijeliti koga će birati s toga teritorija. Na taj bi se način osigurao legitimni izbor članova državnog vrha.
Večernji list: Ta načela operacionalizirana su kroz presudu “Ljubić”, ali ta se presuda, ako se sluša strane diplomate, uopće ne spominje. Je li ta presuda provedena da razjasnimo tu dvojbu?!
- Nije provedena! U jednoj rečenici te presude stoji da izabrani predstavnici moraju odražavati one koji ih biraju. Postavlja se logično pitanje kako se iz nekoliko županija gdje živi zajedno 1% Hrvata može birati 20% izaslanika za Dom naroda.
Večernji list: Ili Željko Komšić?!
- Sada govorimo o Domu naroda...
Večernji list: Da, ali ta presuda kaže i da se legitimitet mora ostvariti na svim administrativno-institucionalnim razinama, što je i Predsjedništvo BiH?!
- Suština je da onaj koga se bira uime jednoga naroda odražava volju jednoga naroda. Ako se izbornim inženjeringom utječe na volju toga konstitutivnoga naroda, jasno je da ti zastupnici ne predstavljaju taj konkretni narod. Posve je jasno da aktualni član Predsjedništva BiH ne predstavlja Hrvate, što je protivno Daytonskom sporazumu.
Večernji list: Kako vidite izbornu 2022. s obzirom na to da nije izmijenjen Izborni zakon?
- To znači da je velika vjerojatnost da će se izbori ponoviti po pravilima 2018., s tim da bi SIP morao tumačiti kako popuniti Dom naroda jer je taj dio u zakonu izbrisan.
Večernji list: S obzirom na to da je SIP pod utjecajem bošnjačkih stranaka, bojite li se da bi mogli pronaći šest fiktivnih Hrvata, a ovaj narod izbaciti iz vlasti?
- Na izborima 2018. primijenjeni su rezultati popisa 2013. godine. Posve sam uvjeren da se jedino taj popis treba koristiti prilikom izračuna mandata za Dom naroda. To stoji u zakonu, a popis 1991. jednostavno ne odgovara realnosti i omogućava manipulacije. A upravo je na načelima legitimnog predstavljanja i uspostavljen mir u BiH.
Večernji list: Kako unutar FBiH riješiti taj hrvatsko-bošnjački prijepor?
- Naš ponuđeni prijedlog s dva kantona koji se nije odnosio samo na izbore u FBiH posve bi relaksirao odnose. Posve sam siguran da bismo na taj način izbjegli sve prijepore u budućnosti.
Večernji list: Vratimo se malo prijedlogu o ukidanju nacionalnog predznaka. Bi li u tome slučaju članovi Predsjedništva BiH uopće mogli pokrenuti pitanje zaštite od preglasavanja?
- Došli biste do apsurdne situacije ako uopće nemate pripadnika jednoga konstitutivnoga naroda u Predsjedništvu BiH.
Večernji list: Recimo da su izabrani Dragan Čović i Željko Komšić u Predsjedništvo. Od kojega kluba u Domu naroda bi oni tražili zaštitu, Čović od Hrvata, Komšić od Bošnjaka?!
- U tome slučaju vi ne biste imali odgovor jer ga zapravo ni pregovarači nisu ponudili. To možda govori da pregovarači nisu ušli u dubinu daytonskog Ustava, a napose pitanje vitalnog interesa jer dvije trećine, primjerice, Kluba Hrvata mogu zaustaviti svaku odluku Predsjedništva. To su ozbiljna pitanja.
Večernji list: Kako pak komentirate inicijativu da se brišu narodi u zakonodavnom tijelu koje se zove Dom naroda?
- To je potpuna nebuloza. To je nešto što zapravo negira stoljetnu pravnu tradiciju BiH koja je prisutna. Određene zajednice bile su jasno predstavljene i pred kraj osmanskoga sustava, preko Austro-Ugarske, u dvjema Jugoslavijama. Najbolje je svim protivnicima pročitati odredbe ZAVNOBiH-a: “ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska..., nego zbratimljena, jednakopravna...”, koje su istaknule ulogu konstitutivnih naroda. Večernji list: Je li prihvatljiv zahtjev bošnjačke strane, koja inzistira da se redefinira uloga Doma naroda FBiH? - Ne!
Večernji list: A u slučaju hrvatskog entiteta, federalne jedinice?!
- Ako govorimo o postojećem ustavnom okviru, redefiniranje Doma naroda ne dolazi u obzir upravo zbog toga jer je to temelj za zaustavljanje rata i potpisivanje Washingtonskog sporazuma. Ako bi se FBiH uredila tako da dobijemo dva umjesto 10 kantona, te promijenio način donošenja odluka u Vladi i uvažavanja glasa svakoga od kantona, moglo bi se govoriti o tome.
Večernji list: Je li za vas uopće važno da u Predsjedništvu sjedi Hrvat, Židov ili Rom ili da predstavlja vaš narod?
- Mora se odražavati volja svih naroda. Međutim, nemam ništa protiv da Hrvati većinom izaberu bilo koga u Predsjedništvo.•
Dnevnik.ba