Podsjetimo, Haaški sud osudio je šestoricu čelnika Herceg Bosne na 111 godina zatvora za zločine nad muslimanima, počinjenima u "sklopu udruženog zločinačkog pothvata" u kojem je, kako se navelo, sudjelovala tadašnja vlast u Zagrebu.
Najviši hrvatski dužnosnici tada su oštro kritizirali odluku sudaca i najavili da će to pitanje podići na razinu Vijeća sigurnosti UN-a, koje je osnivač Haaškog suda.
Naime, prema statutu Haaškog suda, revizija pravomoćnih presuda moguća je ako se pojave neki novi dokazi koji nisu bili poznati u ranijim fazama postupka.
Ipak, većina odvjetnika koji su upoznati s ovim slučajem, tvrde da su šanse za takvu reviziju minimalne, praktički nemoguće.
Pojednostavljena percepcija rata
O tome je za Direktno.hr govorila Vesna Škare-Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa koja je vrlo dobro upućena u procese u Haagu, kao i u sustav funkcioniranja toga suda.
‘‘Politička obojenost same presude najbolje se vidi iz one ‘famozne‘ fusnote gdje se Tuđman, Šušak i Bobetko spominju, ne u kontekstu zajedničkog zločinačkog poduhvata, nego krajnjeg CILJA tog poduhvata‘‘, kaže Škare-Ožbolt.
‘‘Zbog određenih širih strateških i drugih interesa međunarodna zajednica, odnosno politika, uložila je ogroman napor u to da se rat u Bosni percipira kao rat u kojem su, pojednostavljeno rečeno, Muslimani/Bošnjaci žrtve, a Srbi i Hrvati agresori; ovakva postavka dugo se i pažljivo konstruirala uz pomoć jakih lobija iz svijeta, ali i uz pomoć osoba iz hrvatskih političkih krugova‘‘, objašnjava Vesna Škare-Ožbolt.
Nažalost, nastavlja dalje bivša ministrica, ‘‘u toj i takvoj temeljnoj postavci stvarni omjer zločina je gotovo nebitan, ključno je bilo etablirati tezu da su obje strane-srpska i hrvatska-krive, dok je muslimanska strana isključivo žrtva. Potvrda toga je i zanemariv broj osuđenih s bošnjačke strane i to na minimalne kazne‘‘.
‘‘Taj princip, podjele krivnje, možda je najbolje je opisao John R.W.D. Jones, jedan od odvjetnika hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača u svojem eseju objavljenom u Journal of International Criminal Justice, 2004.), u kojem opisuje susret sa srpskim vojnim tužiteljem u Crnoj Gori, 1997.‘‘, zaključuje Vesna Škare-Ožbolt za Direktno.
Dnevnik.ba