Apelacija B. Krišto
Kako se doznaje od sudionika, glavni je fokus upravo tih razgovora bio otkriti kakva su stajališta članova SIP-a u pogledu donošenja odluka za izbor izaslanika Doma naroda. Kako se doznaje, ni u samome SIP-u nisu ni približno jedinstveni treba li ova institucija uopće donositi odluku i prejudicirati provedbu presude Ustavnoga suda oko izmjena osporenih odredaba Izbornog zakona BiH, do toga da im takvo što omogućavaju odredbe aktualnog Izbornog zakona u BiH. Postoje i prijedlozi da se Parlamentarnoj skupštini BiH prepusti rješavanje ovoga pitanja kako bi se dobilo zakonito i održivo rješenje.
Međunarodni predstavnici su, međutim, odlučni da taj posao “završi” SIP pa se jučer, kako se doznaje, razgovaralo o tome da ova institucija jednim tehničkim rješenjem donese bilo privremeno ili pak trajno rješenje o načinu popune izaslanika za Dom naroda Federacije BiH.
Kakva god odluka bude donesena, svjesni su toga i u SIP-u, podložna je novoj apelaciji te potencijalnom poništavanju rezultata izbora. Međutim, s obzirom na to da je u tijeku proces pred Ustavnim sudom BiH u još jednome predmetu po apelaciji Borjane Krišto, cijela situacija bi mogla postati do kraja jasna u slučaju da Ustavni sud doslovno samo potvrdi raniju odluku. Naime, Ustavni sud je ranije izbrisao odredbe Izbornog zakona po apelaciji Bože Ljubića, a sada se identične odredbe nastoje osporiti i u Ustavu Federacije BiH.
Upravo zbog tih odredbi, ponajprije šef Pravnoga odjela OHR-a Edouard D’aoust uporno inzistira, a u čemu ga podupire i dio međunarodnih administracija, da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz reda svakoga naroda, ali i da se primjenjuju rezultati popisa iz 1991. godine.
Razlika 1400 puta
Takve je “posljedice” odnosno odredbe u Izbornom zakonu BiH izbrisao Ustavni sud BiH jer je dovodio do nerazmjera, pa su 23 Hrvata iz Bosansko-podrinjske županije mogla birati jednoga Hrvata u Dom naroda Federacije BiH jednako kao i 36.000 Hrvata iz Posavske županije. Takve je zakonske odredbe Ustavni sud BiH proglasio protivnim Ustavu BiH. Inzistiranjem na primjeni još uvijek živuće odredbe u Ustavu FBiH, OHR riskira poduprijeti neustavno rješenje koje bi dovelo do neviđene političke i institucionalne krize u zemlji. Upravo na tim krilima provode se i proračuni, pa čak i izvode makinacije bošnjačkih stranaka oko pronalaska šestorice od 17 izaslanika u Klubu naroda kako bi mogli ovaj narod izbaciti iz vlasti te tako FBiH gurnuti u politički kaos.
Dnevnik.ba